Epistemologija

Pretpostavimo da bih se morao odre}i svih u`itaka zbog takvog predvi|anja.
U~inim li to i to, netko }e me za tisu}u godina baciti u oganj
itd. Ne bih se pomaknuo s mjesta. Najbolji znanstveni dokazi naprosto
su ni{ta...
^ovjek bi se borio za svoj `ivot da ga ne odvuku u vatru. Nema
indukcije. Strepnja. To, takore}i, tvori dio biti vjerovanja.
To je dijelom razlog za{to ne ulazite u religijske sporove, oblik spora
u kojem je jedna osoba sigurna u ne{to, a druga ka`e: »Pa, mogu}e.«
(str. 56)
I napokon ovo:
Nicholas Wolterstorff
U religijskom govoru koristimo izraze poput: »Vjerujem da }e se to
i to dogoditi«, i koristimo ih druk~ije nego {to ih koristimo u znanosti.
Premda smo u isku{enju misliti da to ~inimo. Jer govorimo o dokazima,
i govorimo o dokazima na temelju iskustva.
^ak bismo mogli govoriti o povijesnim doga|ajima.
Ka`e se da kr{}anstvo po~iva na povijesnom temelju...
Ono ne po~iva na povijesnom temelju u smislu da bi uobi~ajena
vjerovanja u povijesne ~injenice mogla slu`iti kao osnova.
Ovdje imamo posla s vjerovanjem u povijesne ~injenice razli~itim od
vjerovanja u obi~ne povijesne ~injenice. Makar im se ne pristupa kao
povijesnim, empirijskim sudovima...
Imamo ljude koji tim dokazima pristupaju na razli~it na~in. Oni
zasnivaju stvari na dokazima koji bi, uzeti na drugi na~in, djelovali krajnje
krhko. Na tim dokazima zasnivaju neizmjerne stvari. Trebam li ih
nazvati nerazumnima? Ne bih ih nazvao nerazumnima.
Rekao bih da svakako nisu razumni, to je o~igledno. (str. 57-8)
U posljednjem odlomku (i u mnogim drugima) najavljena je tema
koja je postala karakteristi~nom za Wittgensteinove sljedbenike. U religiji
baratamo druk~ijim kriterijem razlo`nosti – a po svoj prilici i ostalih
doksasti~kih vrijednosti – od onoga kojim baratamo u znanosti i obi~nom
`ivotu. ^esto se dr`i kako wittgeinsteinovci tvrde da su religijske jezi~ne
igre posve odijeljene od ostalih jezi~nih igara: razmatranja koja izviru
izvan religioznog oblika `ivota naprosto su irelevantna za religijsko
vjerovanje te ne va`e ni za niti protiv njega. Uop}e nije o~igledno {to
ovdje valja shvatiti kao »unutar« a {to kao »izvan«; primjerice, je li op-
396