Epistemologija

13. Epistemologija religije
~ini religiju budalastom, besmislenom ili zastarjelom, to tuma~enje valja
smjesta odbaciti jer ono ne razumije o ~emu govori. Svako tuma~enje
religije koje religijska vjerovanja shva}a kao obja{njenja ili predvi|anja –
kao da se ona nadme}u sa znano{}u – napose valja smjesta odbaciti.
Krupno pitanje tuma~enja oko kojega se razilaze Wittgensteinovi
~itatelji i sljedbenici jest u tome na koji je na~in Wittgenstein predlagao
da se odgovori na pozitivisti~ko osporavanje religije. Jedno od tuma~enja,
kojemu sam i sâm sklon, jest da je Wittgensteinova strategija bila iskoristiti
rascjep {to ga je stvorio prepravljeni pozitivizam: religijski je diskurs
poput moralnog diskursa utoliko {to nije kognitivan po karakteru; stoga
je mjerilo kognitivne smislenosti neprimjenjivo. Religijsko »vjerovanje« i
jezik koji se rabi da ga se izrazi, ~esto slikovit po zna~aju, izra`avaju
pojedin~ev religiozni oblik `ivota te su ujedno njegova sastavnica. »Za{to
jedan oblik `ivota ne bi dosegao vrhunac u iskazu vjerovanja u Posljednji
sud«, pita Wittgenstein (str. 58). 8 Prema tome, verbalizirati neko religijsko
»vjerovanje« zna~i izraziti, ~esto slikovito, neki vid pojedin~eva religioznog
oblika `ivota, a u isti mah biti posve}en tom obliku `ivota. Prema
alternativnom tuma~enju, Wittgenstein nije samo osporavao pozitivisti~ko
odbacivanje religije, ve} i pripadaju}e mjerilo kognitivne smislenosti:
religijski diskurs je kognitivno smislen, makar ne zadovoljavao
pozitivisti~ko mjerilo za takav diskurs. 9
Prema potonjem tuma~enju, postoje upadljive sli~nosti izme|u na~ina
na koji Wittgenstein odbacuje doksasti~ki ideal i na~ina na koji to ~ini
reformirana epistemologija, pri ~emu je glavna razlika u tome da Wittgenstein
vi{e govori o tome {to razlikuje religijska vjerovanja od ostalih,
dok reformirani epistemolog vi{e govori o tome {to izaziva religijska vjerovanja.
Prema prvom tuma~enju takve sli~nosti u dobroj mjeri zasjenjuje
8 Navodi su preuzeti iz Wittgenstein’s Lectures and Conversations on Aesthetics, Psychology,
and Religious Belief [Wittgensteinova predavanja i razgovori o estetici, psihologiji i
religijskom vjerovanju] (b. d.). Oznake stranica umetnute u tekst odnose se na tu
knjigu.
9 Dobra formulacija potonjeg tuma~enja mo`e se na}i u 7. i 8. poglavlju knjige
Hilaryja Putnama, Renewing Philosophy (Cambridge, MA: Harvard University Press,
1992). Najistaknutiji Wittgensteinov sljedbenik koji je zastupao kognitivisti~ko
tuma~enje religijskog vjerovanja bio je O. K. Bouwsma. V. naro~ito njegovu knjigu
Without Proof or Evidence (Lincoln: University of Nebraska Press, 1984). Najistaknutiji
sljedbenik koji zastupa ne-kognitivisti~ko tuma~enje jest D. Z. Phillips. Me|u
brojnim njegovim knjigama, v. osobito Religion without Explanation (Oxford:
Blackwell, 1976).
393