Epistemologija

Nicholas Wolterstorff
dalekose`no pristao uz tezu kako teisti~kim vjerovanjima nedostaju istinosno
relevantne zasluge, osobito ovla{tenost, osim ako se ne temelje na
drugim, ne-teisti~kim vjerovanjima. A Locke je svakako bio jedan od
velikih i utjecajnih zastupnika toga stajali{ta. No Locke je bio jednako
tako nezadovoljan posrednim teisti~kim vjerovanjima koja nisu stvorena
uporabom njegove prakse (pri ~emu su »posredna« vjerovanja ona koja
se oblikuju ili gaje na temelju drugih vjerovanja), kao i neposrednim teisti~kim
vjerovanjima. Treba, dakle, kopati dublje i pitati se za{to je Locke
pristao uz evidencijalizam u pogledu teisti~kih vjerovanja. Odgovor je taj
da je on, predmnijevaju}i kako vjerovanja stvorena probabilisti~kim argumentima
mogu zadovoljiti doksasti~ki ideal, prigrlio taj ideal ugradiv{i
ga u svoj prikaz ovla{tenosti za religijsko vjerovanje – sva~iju ovla{tenost
za bilo koje religijsko vjerovanje.
Srednjovjekovni su filozofi, kao {to vidjesmo, prigrlili re~eni ideal
ugradiv{i ga u svoj prikaz znanstvenoga vjerovanja; dr`ali su, slijedom
toga, da je teisti~ko vjerovanje doraslo zahtjevima scientiae nadmo}no u
odnosu na uobi~ajeno teisti~ko vjerovanje koje nije doraslo tim zahtjevima.
No, nisu poduzimali op}u kritiku teisti~kih vjerovanja obi~nih
ljudi; nisu govorili da su, samo zato {to nisu znanstvena, ta vjerovanja
manjkava na na~in da bi ~ovjek bio obvezan poku{ati otkloniti tu manjkavost.
Ono {to je novo u vezi s Lockeom i njegovim prosvjetiteljskim
kohortama jest to da se taj ideal sada koristi za poduzimanje upravo takvog
napada na obi~nog religijskog vjernika – na `ivot u svakodnevici.
Obi~ni religijski vjernik nije svoja vjerovanja stvorio koriste}i se (pretpostavljeno)
optimalnom metodom. To ozna~ava manjkavost tih vjerovanja,
koju je obi~ni vjernik du`an otkloniti.
4. Odbacivanje doksasti~kog ideala u
reformiranoj epistemologiji
Prili~no se ~esto o tom skora{njem razvoju u epistemologiji religije, koji
je postao poznat kao »reformirana epistemologija« (~iji je predstavnik
ovaj autor), tvrdi kako je njegov temeljni zna~aj u tome da odbacuje klasi~ni
moderni fundacionalizam. Kao {to je primije}eno ranije u na{oj
raspravi, vjerovanja posjeduju niz razli~itih istinosno relevantnih zasluga
i nedostataka. Klasi~ni moderni fundacionalizam u pogledu ove ili one
takve zasluge svodi se na tvrdnju kako neko vjerovanje, da bi posjedovalo
384