Epistemologija

Uvod
jedno ili nekoliko op}enitih moralnih na~ela iz kojih se mogu izvesti sva
druga. Drugo, svako temeljno na~elo odnosi se na neku naravnu osnovu,
koja pak implicira neku du`nost ili obvezu prima facie. Na primjer: »Ako
u ne~ijem prisustvu do|e do povrede, onda taj netko ima prima facie
obvezu da pomogne povrije|enoj strani.« Prima facie du`nost mo`e biti
nadma{ena drugim ~initeljima, uklju~iv{i druge prima facie du`nosti {to
ih imamo u danim okolnostima. Tre}e, intuicionizam tvrdi da se temeljna
moralna na~ela mogu intuitivno spoznati. Poslije }emo pobli`e razmotriti
{to to zna~i, no glavna je ideja u tome da se ta na~ela spoznaju bez
zaklju~ivanja. Prema tome, intuicionizam je jedna vrst fundacionalizma.
Ukratko opisav{i {to je intuicionizam, Audi poja{njava i razra|uje
nekoliko va`nih stvari. Prvo, moramo razlikovati (a) shva}anje istinitosti
po sebi evidentnog suda od (b) shva}anja da je taj sud po sebi evidentan.
Pretpostavimo, na primjer, da je sud jedan plus jedan je dva po sebi evidentan.
Dijete mo`e shvatiti istinitost tog suda a da uop}e ne razumije
pojam evidentnosti po sebi. Intuicionizam je povezan s tezom da je
mno{tvo temeljnih moralnih na~ela po sebi evidentno, a ne s tezom da
je po sebi evidentno kako su ona po sebi evidentna. Drugo, intuicionist
dr`i da je samoevidentnost temeljnih na~ela osporiva. Drugim rije~ima,
pozitivan epistemi~ki status {to ga temeljna na~ela po~etno imaju mo`e
se poni{titi protudokazima. Iz tog je razloga krivo misliti da intuicionist
mora pristati na argumente suprotne njegovim moralnim prosudbama
ili da svoje moralne prosudbe mora smatrati nepogre{ivima ili nepreina-
~ivima.
Napokon, intuicionizam ne mora dr`ati da su temeljna moralna na-
~ela o~ita. Da bi to dokazao, Audi pomnije razmatra pojam samoevidentnosti
te tvrdi da postoje dvije njene vrste. Op}enito, neki je sud evidentan
po sebi ako je njegovo adekvatno razumijevanje dostatno da opravda
onoga tko u nj vjeruje. Neki sudovi su neposredno po sebi evidentni,
budu}i da ih se odmah razumije adekvatno, barem od strane normalnih
osoba u normalnim okolnostima. Drugi sudovi su evidentni po sebi, ali
ne neposredno. Njihovo primjereno razumijevanje iziskuje refleksiju,
ponekad i dulju refleksiju. U slu~aju moralnih na~ela, refleksija mo`e
uklju~ivati primjenu nekog na~ela na mogu}e slu~ajeve, tra`enje mogu}ih
posljedica pristajanja na nj te razmatranje njegovih odnosa spram drugih
stvari u koje se vjeruje. Na taj na~in refleksija mo`e nekom nejasnom
sudu dati o{triji fokus i tako dovesti do one vrste razumijevanja koju
zahtijeva samoevidentnost. Audi tvrdi da je temeljnim moralnim na~elima
27