Epistemologija

12. Moralna spoznaja i eti~ki pluralizam
No za{to bismo pretpostavili, kako to skeptici karakteristi~no ~ine,
da je logi~ki jaz intrinzi~no nepremostiv racionalnim razmatranjem? U
tom slu~aju skeptik primje}uje da je mogu}e opravdano prosu|ivati kako
valja u~initi A, ali na kraju se A ~ini iz sebi~nih razloga i na na~in koji
onemogu}ava da to djelovanje bude racionalno: mogu}e je da se ~in ne
temelji niti na opravdanom sudu koji ga zahtjeva niti na racionalnim ili
bilo kakvim drugim osnovama. To je svakako mogu}e, i kao {to je Kant
uvidio, u pogledu moralnog djelovanja, 49 ne mo`emo uvijek znati da
ne~asna motivacija u tome nije imala udjela. No ipak, mogli bismo se
oduprijeti skepti~noj tvrdnji da, ako je ne{to mogu}e, mo`emo znati da
do toga nije do{lo samo uz pomo} temelja iz kojih proizlazi da nije. Ponekad
smo – i imamo dobar razlog za vjerovanje da jesmo – iskreni u
`elji da izvr{imo du`nost, i ponekad mo`emo re}i da je osje}aj te du`nosti
dovoljna motivacija za na{e djelovanje. 50 No, pretpostavimo da ne
mo`emo to re}i. U najgorem slu~aju (kao kad nas motivira predrasuda),
na temelju posjedovanja moralnog suda koji izra`ava spoznaju ili opravdano
vjerovanje koje poziva na djelovanje, mi posjedujemo opravdanje za
djelovanje ali ono se ne prenosi s na{eg suda na na{e djelovanje. To je
barem bolje od djelovanja bez opravdanosti i neposjedovanja iste.
Ima jo{ mnogo toga re}i o dimenzijama i izgledima moralnog skepticizma.
Ovdje sam tek sugerirao du` kojih se linija moralni skepticizam
mo`e barem pobiti s obzirom na ovdje predstavljeni moralni intuicionizam.
Nisam rekao dovoljno da bih i sam uspio u takvom pobijanju,
no nazna~io sam strategiju pobijanja (a mo`da i odbacivanja) koju bismo
mogli prihvatiti, s obzirom na poziciju koju branim. U svjetlu svega
toga, ispravan stav kojeg valja usvojiti je falibilisti~ka skromnost. On
dozvoljava moralnu uvjerenost, ali se odri~e eti~kog dogmatizma.
Vidjeli smo u glavnim crtama kako neki temeljni pristupi u moralnoj
epistemologiji obrazla`u – ili nije~u, kao {to to ~ini nekognitivizam
– mogu}nost moralne spoznaje. Od tih pristupa, po mom sudu najvi{e
49 U djelu Grundlegung zur Metaphysik der Sitten Kant tvrdi ili barem implicira da,
osim u slu~ajevima kada djelujemo protiv svoje sklonosti, ne mo`emo znati da djelujemo
prema du`nosti. Vidi npr. odjeljak 407.
50 Za razliku od Kanta, nedvosmisleno dopu{tam da je mogu}e djelovati u skladu s
du`nosti, ~ak i kad u tome sudjeluje neki drugi motiv, pod uvjetom da na{ motiv
za djelovanje prema du`nosti zapravo obja{njava taj ~in. Ako isklju~imo prekomjernu
determiniranost, te`e se oduprijeti skepti~kom gledi{tu. Tim se rasponom pitanja
bavim u eseju »Causalist Internalism«, u gore navedenoj knjizi The Structure of
Justification.
371