Epistemologija

Robert Audi
izme|u pove}anja u`itka i smanjenja boli. Kazati da se taj problem javlja
i kod drugih stajali{ta nije odgovor na skepti~ku tvrdnju da je razoran.
Neka mi bude dopu{teno da se nakratko pozabavim tim problemom.
Ako za (idealno umjereni) fundacionalizam, za koji sugeriram da je
klju~an za intuicionizam, mo`emo re}i da je razborit, ovdje mo`emo
ukazati na najmanje dvije va`ne ~injenice. Ponajprije, ako pravimo razliku
izme|u pobijanja skepticizma – pokazivanja da njegovo zagovaranje
nije razborito – i odbacivanja istog, a tu je rije~ o pokazivanju njegove
neispravnosti pomo}u utvr|ivanja da postoji relevantna vrsta spoznaje ili
opravdanosti, tada postoji razlog da vjerujemo kako je pobijanje mogu}e.
Tvrdim da mo`emo uzeti u razmatranje razli~ite epistemi~ke standarde
za koje skeptici ka`u da ih moralni sudovi ne mogu zadovoljiti i zastupati
stajali{te da su ti standardi ili previsoki ili da ih moralni sudovi mogu
zadovoljiti. 48 Nadalje, iako je odbacivanje skepticizma te`e od pobijanja,
mogu}e je da postoje zadani epistemi~ki standardi koji nisu nerealno
visoki. Prije svega, postoji mogu}nost da }e se neke paradigme jednostavno
pokazati u ve}oj mjeri intuitivnim od bilo kojeg suprotstavljenog
intuitivnog poimanja koje radi u korist skepticizma. Sigurno je u ve}oj
mjeri intuitivno da je opravdano suditi kako je pogre{no tu}i djecu iz
zadovoljstva nego da nitko ne mo`e opravdano donositi moralne sudove.
Mo`da mo`emo izlo`iti argumente u korist na{e opravdanosti na zanimljiv
na~in za koji se mo`e re}i da pokazuje kako posjedujemo moralnu
opravdanost.
Jaz izme|u moralnih razloga za djelovanje
i djelovanja za moralne razloge
Tre}i problem, spomenut na po~etku ovog odjeljka jest logi~ki jaz izme|u
moralnog suda koji izra`ava spoznaju ili opravdano vjerovanje te, s druge
strane, racionalnog djelovanja u skladu s tim. Op}enitije, postoji jaz izme|u
posjedovanja adekvatnog moralnog razloga da se ne{to u~ini i
~injenja toga iz tog razloga. Nazovimo to cini~kim jazom, budu}i da cinici
uglavnom priznaju kako postoje moralni razlozi, ali naginju tvrdnji da
rijetko djelujemo u skladu s njima te da op}enito ne znamo ako to i
~inimo.
48 U 10. poglavlju knjige Epistemology (London and New York: Routledge, 1998),
iznosim argumente te vrste, vezane uz neke reprezentativne skepti~ne teze.
370