Epistemologija

Robert Audi
Neki izazovi moralnog skepticizma
Po prvom pitanju, vezanom uz mogu}nost spoznaje ili opravdanog vjerovanja
glede moralnog statusa pojedinog djelovanja, tvrdim da iako se
pojedine moralne sudove ne mo`e smatrati jasnim po sebi oni ipak mogu
biti spoznatljivi (ili opravdani) bez izvo|enja zaklju~ivanjem. Ova tvrdnja
mo`e biti zasjenjena jer se mo`e ~initi da intuicionizam zahtjeva da
opravdano vjerovanje u pojedina~ne, jednako kao i u odre|ene op}enite
moralne propozicije, mora biti jasno po sebi. No on to niti ne zahtjeva
niti mo`e zahtijevati, ako sam u pravu kada shva}am po sebi jasne
propozicije kao spoznatljive na konceptualnim temeljima. Intuicionizam
tako|er ne implicira da su samo po sebi jasne propozicije intuitivno
spoznatljive. Pojedina~ni moralni sud o odre|enoj osobi mo`e biti intuitivno
spoznatljiv, naro~ito kada je rije~ o primjeni na~ela prima facie kao
suprotno od krajnje du`nosti.
Tako|er bi se mogli na}i u isku{enju da zastupamo mi{ljenje da ako
se pri dono{enju pojedinih moralnih sudova vodimo moralnim na~elima
te ako, nakon toga, mo`emo uobli~iti na~elo koje obuhva}a djelovanje o
kojem je rije~, tada bismo trebali biti u stanju shvatiti relevantne sudove
kao izvodive iz na~ela na na~in koji ih, takore}i, potvr|uje kao znanje.
Ta ideja zanemaruje va`nu ~injenicu za partikularisti~ki intuicionizam kao
{to je Rossov: barem neke intuicije, vezane uz konkretne slu~ajeve, epistemi~ki
su temeljnija od intuitivne spoznaje odgovaraju}ih generalizacija
ili su u svakom slu~aju nu`na za nju. Mogu}e je da samo kad konkretno
mislimo o odre|enom ~inu i shvatimo da je pogre{an, uvi|amo (ili
opravdano vjerujemo) da su sva djela te vrste pogre{na.
Ideja da su pojedini moralni sudovi spoznatljivi samo kao primjena
generalizacija tako|er mo`e proizi}i iz to~ne tvrdnje da u mnogim
slu~ajevima moramo biti u stanju vidjeti dvije ili vi{e suprotstavljenih
(prima facie) generalizacija koje mo`emo primijeniti na na{e mogu}nosti
prije nego mo`emo re}i {to, op}enito, trebamo u~initi. Ipak primjenjivost
vi{e generalizacija na pojedini slu~aj ne implicira da je na{a krajnja
du`nost zato odre|ena primjenom daljnjih, razrje{uju}ih generalizacija.
Ta tvrdnja stoji ~ak i ako je takvu generalizaciju u na~elu mogu}e formulirati
nakon ~injenice.
Zasigurno, pod pretpostavkom da (sva) moralna svojstva pridolaze
na kona~an skup naravnih te da se relevantna naravna svojstva i njihovi
utemeljuju}i odnosi s moralnim mogu razlu~iti uobi~ajenim vrstama
368