Epistemologija

John Greco
svi su oni jednako dostupni intuicionistu da ih upotrijebi protiv radikalnog
empirizma. Sli~no tome, radikalni empirist mogao bi pribje}i raznim postupcima
da sprije~i obranu intuicionizma, no svi bi oni bili jednako tako
dostupni vizualistu te bi mu omogu}ili blokiranje obrane radikalnog empirizma.
Drugim rije~ima, nema relevantne razlike izme|u (a) vizualisti~kog
poricanja nevizualnog iskustva kao dokaza i (b) radikalno empiristi~kog
poricanja intuicije kao dokaza. Budu}i da ono prvo nije opravdano, to
nije slu~aj niti s radikalno empiristi~kim poricanjem intuicije.
U ostatku ~lanka Bealer tvrdi da je intuicija u nu`nom, ali ne uvijek
i pouzdanom odnosu spram istinâ na koje se odnosi. Glavna ideja je sljede}a:
raspolaganje pouzdanom intuicijom u pogledu ispravne primjene
nekog pojma spada u to {to zna~i imati pojam o kojemu je rije~. Jedan
}e primjer ilustrirati tu glavnu ideju. Pretpostavimo da neka `ena koristi
pojam »multigon« da bi opisala razne zatvorene plo{ne likove, ali slu~ajno
nikad nije razmislila jesu li trokuti ili pravokutnici multigoni. Koliko
znamo, njezin pojam multigona mo`e biti onaj (a) vi{estranog zatvorenog
lika ili (b) zatvorenog lika koji ima vi{e od ~etiri stranice. Pretpostavimo
sada da ona razmatra je li pravokutnik multigon. Ako doista posjeduje
koncept multigona, onda }e imati intuiciju da pravokutnik ne mo`e biti
multigon samo ako svojstvu multigona odgovara svojstvo zatvorenog
lika s vi{e od ~etiri stranice. Drugim rije~ima, intuicija koju ona ima
dijelom odre|uje to koji koncept ona posjeduje. Dakako, ljudi mogu neki
koncept ne razumjeti do kraja. Mogu ga krivo razumjeti ili njihovo razumijevanje
mo`e biti nepotpuno. Ipak, ~ak i posjedovanje koncepta koji
nije idealan podrazumijeva stanovitu pouzdanost ne~ije relevantne intuicije;
ono je podrazumijeva jer je takva pouzdanost dio onoga {to zna~i
posjedovati koncept o kojemu je rije~.
Moralna spoznaja U tre}em ogledu prvog dijela Robert Audi brani
mogu}nost moralne spoznaje. Audijev ogled mo`e se podijeliti na dva
glavna odjeljka. U prvome on razmatra ~etiri glavna stajali{ta prisutna u
moralnoj epistemologiji, od kojih svako ima stanovit povijesni zna~aj.
Rije~ je o utilitarnom empirizmu, kantovskom racionalizmu, rossovskom
intuicionizmu i nekognitivizmu. U drugom odjeljku svog ogleda Audi
brani rekonstruiranu verziju intuicionizma.
Moralni intuicionizam ima tri glavne zna~ajke. Prvo, on afirmira
nesvodivu mno{tvenost temeljnih moralnih na~ela. Nasuprot kantovskom
racionalizmu i utilitarnom empirizmu, to stajali{te pori~e da postoji
26