Epistemologija

12. Moralna spoznaja i eti~ki pluralizam
4. Jaz izme|u intuitivnog moralnog suda
i racionalnog djelovanja
Lako bi se moglo ~initi da pokazati kako je moralna spoznaja mogu}a
zna~i nadvladati moralni skepticizam. No tome nije tako ako moralni
skepticizam uklju~uje puni raspon skepti~nih pozicija u etici. Pod uvjetom
da je op}enita moralna spoznaja, recimo spoznaja na~ela koja izra`avaju
temeljne prima facie du`nosti, zna~ajna, ona mo`e postojati sasvim odvojeno
od spoznaje o pojedinim moralnim sudovima – ~ak i o sudovima
one vrste koji su usmjereni prema sebi, koji nas vode u djelovanjima i o
kojima zavisi moralni `ivot. Tvrdio sam da unato~ problemu kojeg
uzrokuje pluralnost vrijednosti takvi pojedini sudovi mogu izraziti znanje,
a zasigurno i opravdano vjerovanje. No jesu li moralna spoznaja ili
opravdano moralno vjerovanje dovoljno obuhvatni da nam u svakodnevnom
`ivotu mogu pru`iti moralno vodstvo?
Pitanje vezano uz to javlja se kada shvatimo da nemoralne vrijednosti
mogu do}i u sukob s moralnima, a ne mo`emo jednostavno pretpostaviti
da potonje uvijek moraju prevladati. 46 Tre}i problem se ti~e praznine izme|u
moralnog suda (ili bilo kakve moralne spoznaje) i djelovanja: ~ak
i pod kontroverznom pretpostavkom da dono{enje moralnog suda za
sobom povla~i motivaciju da se u skladu s njom djeluje, 47 takvo djelovanje
mo`e biti sprije~eno ili do njega mo`e do}i iz drugih razloga, recimo
iz vlastitih interesa. Djelovanje u tom slu~aju ne zaslu`uje nikakvo
moralno priznanje, a ne mora ni biti racionalno (zavisno o tome je li
nemoralni obja{njavala~ki faktor dovoljan da ga u~ini racionalnim).
Pozabavimo se tim trima problemima.
46 Za prihvatljivu obranu stava da racionalni sud i djelovanje mogu biti protivni
moralu, vidi Bruce Russel, »Two Forms of Ethical Skepticism«, u: Louis P. Pojman
(ur.), Ethical Theory (Belmont, CA: Wadsworth, 1989). Usp. gledi{te Bernarda
Gerta, izneseno u: Morality: A New Justification of the Moral Rules (Oxford and New
York: Oxford University Press, 1988), da ~ak ako i moralno djelovanje nije uvijek
racionalno potrebno, ono je uvijek racionalno dozvoljeno (vidi npr. str. 227).
47 Tu motivacijsku internalisti~ku pretpostavku detaljno ocjenjujem, uz mnogo referenci
na relevantnu literaturu, o tom pitanju, u eseju »Moral Judgement and Reasons fpr
Action«, 10. poglavlju knjige Moral Knowledge.
367