Epistemologija

Robert Audi
za koju smatram da me|u civiliziranim ljudima postoji, utoliko je najva`niji
konsenzus potreban za uspjeh intuicionizma kao moralne teorije
ve} ostvaren. U najmanju se ruku mo`e tvrditi da istinitost relevantnih
na~ela i mogu}nost njihovog opravdavanja bez izvo|enja zaklju~ivanjem,
najbolje obja{njava visoku razinu konsenzusa me|u civiliziranim ljudima
unutar {irokih segmenata njihove svakodnevne moralne prakse. 38
Nesumjerljivost kao problem za intuicionizam
Pod pretpostavkom da je taj trostruki odgovor na prvi prigovor uspje{an,
moramo priznati postojanje daljnjeg problema za intuicionizam – iako
on zaposjeda gotovo svako pluralisti~ko eti~ko gledi{te. Spoznaja ili
opravdano vjerovanje bez izvo|enja iz premisa da promi{ljanje u moralnom
smislu daje prednost nekom djelovanju je jedna stvar, a takva spoznaja
ili opravdano vjerovanje da promi{ljanje predstavlja najva`niji razlog
za djelovanje je sasvim druga stvar. Tu mo`emo govoriti o problemu nesumjerljivosti
budu}i da intuicionizam prihva}a da postoje nesvodivo razli~ite
vrste moralnih temelja. Intuicionisti ne prihva}aju da postoje, recimo,
samo hedonisti~ki temelji koje se mo`e skupno procijeniti kako bismo
utvrdili koje su na{e du`nosti. Vezano uz to ovdje mo`emo iznijeti najmanje
tri klju~ne tvrdnje.
Prvo: intuicionizam ne implicira da tipi~no posjedujemo spoznaju
bez izvo|enja o krajnjoj du`nosti. Mo`emo primjerice usporediti trenutni
slu~aj s nekim od prethodnih ili hipoteti~nih slu~ajeva, a zatim od relevantnih
informacija zaklju~ivanjem do}i do konkluzije. Tako bismo mogli
primijetiti da ako izrazimo odre|enu procjenu, mo`emo biti optu`eni za
pristranost te stoga to pitanje mo`emo po~eti sagledavati s obzirom na
sukob interesa. Na{ krajnji sud mo`e proizi}i iz formuliranja dovoljnog
uvjeta za sukob interesa i posu|ivanja da ga odre|eno djelovanje zadovoljava
te je stoga nedopustivo.
38 Usporedi razlikovanje Judith Jarvis Thomson izme|u eksplanatornih moralnih
sudova i moralnih sudova na razini objekta, npr. izme|u suda da je smrtna kazna
pogre{na jer predstavlja namjerno ubijenje nekog tko ne predstavlja nikakvu opasnost,
i suda da je smrtna kazna pogre{na. Vidi The Realm of Rights (Cambridge:
Harvard University Press, 1990), str. 30. Pretpostavljam da bi se dio otpora prema
Rossovom intuicionizmu mogao izvesti iz nedovoljnog odvajanja njegovih na~ela
na razini objekta o prima facie du`nosti od njegovog obja{njavaju}eg tuma~enja –
istaknutog u njegovom uvo|enju temeljnih du`nosti – prema kojem svako od njih
ima svoje vlastite temelje.
360