Epistemologija

Robert Audi
Ukoliko je kontekstualisti~ko shva}anje temelja moralne spoznaje
obe}avaju}e, mogli bismo se odlu~iti za socijalno-prakti~ni pristup.
Prema socijalno-prakti~nom gledi{tu moralna opravdanost vodi do spoznaja,
recimo moralnih sudova, kada zadovoljava zahtjeve prikladne
dru{tvene prakse ili, u mo`da ekvivalentnim wittgensteinovskim pojmovima,
moralne jezi~ne igre. 37 To gledi{te, zavisno o na~inu na koji se
razvija, mo`e ili ne mora biti kontekstualisti~ko, a u svakom slu~aju mo`e
se kombinirati s empiristi~kim ili racionalisti~kim prikazom onoga {to
praksu ili kontekst ~ini opravdanim.
Ba{ kao {to lingvisti~kom praksom upravljaju pravila koja nam dopu-
{taju da neke stvari govorimo, a da ne nai|emo na prigovor, a druge ne,
i moralna praksa mo`e nametnuti sli~ne imunitete ili izvrgnutosti: ona
mo`e, npr. utjeloviti rossovske du`nosti kao temelje za pripisivanje du`nosti
bez izvo|enja iz premisa. Dru{tvene prakse, kao {to je moralno kritiziranje
ljudi zbog laganja, mo`da i najvi{e od svih izvora normativnosti
obe}avaju u pogledu obrazlaganja prihvatljivosti kontekstualizma, iako ih
to gledi{te ne mora nu`no postavljati kao sredi{nje. Jednostavno re~eno,
moralni sud kojem, u nekom dru{tvu ili subkulturi, ne treba obja{njenje
i ~ini se intuitivnim, recimo da borba s bikovima predstavlja mu~enje
`ivotinja, u drugoj bi mo`da trebao obja{njenje ili obranu, a mo`da i
jedno i drugo. Prema socijalno prakti~nom pristupu ra{irenost i povijesna
ukorijenjenost prakse odlaska na takve manifestacije i u`ivanja u njima
predstavlja klju~no kontekstualno svojstvo sudova koji veli~aju takve
manifestacije.
Racionalisti~ki intuicionizam
Iako se intuicionizam u moralnoj epistemologiji mo`e braniti i du` tih
i drugih ne-racionalisti~kih smjerova, s obzirom na op}a gledi{ta Rossa
i drugih va`nijih predstavnika najbolje ga je tuma~iti kao racionalisti~ku
poziciju, a odgovaraju}i na neke prigovore tome naglasit }u racionalizam
ve} iznesenog rekonstruiranog rossovskog intuicionizma – ukratko,
gledi{ta da posjedujemo intuitivno opravdanja i za neka od na{ih
temeljnih moralnih na~ela i za pluralnost posredno evidentnih moralnih
na~ela.
37 Za raspravu o epistemologiji dru{tvene prakse, vidi W. P. Alston, The Reliability of
Sense-Perception (Ithaca and London: Cornell University Press, 1993).
358