Epistemologija

Uvod
ili vrste iskaza ili pak vrste suda. Va`no je da te distinkcije ostanu jasne.
Primjerice, ~ak i ako je ~uveni Quineov napad na mjestu te nema ispravnog
razlikovanja analiti~ko/sinteti~ko, iz toga ne slijedi, kao {to misle
mnogi filozofi, da bismo se trebali odre}i i ostalih dvaju razlikovanja.
U preostalom dijelu ogleda Bealer brani odre|en prikaz apriorne
spoznaje i dokazivanja. U prvom odjeljku on razja{njava pojam intuicije
i brani tezu prema kojoj intuicija va`i kao neka vrst dokaza. U drugom
odjeljku obja{njava za{to se intuicija smatra dokazom. Glavna je zamisao
u tome da osnovni izvori dokazivanja moraju imati odgovaraju}u vrst
pouzdane veze s istinom i da je intuicija na taj na~in povezana s istinom.
U tre}em odjeljku Bealer tuma~i za{to je intuicija u takvom odnosu
spram istine. Njegovo tuma~enje razvija se putem prikaza posjedovanja
koncepta; iz toga {to zna~i posjedovati neki koncept slijedi da je intuicija
o ispravnoj primjeni nekog koncepta povezana s istinom na zahtijevani
na~in.
Kao prvo, {to je intuicija? Prema Bealeru, ona nije ni{ta drugo doli
intelektualno »pri~injanje«. Ba{ kao se za {tap u vodi mo`e ~initi da je
savijen, neki iskaz mo`e se pri~injati nu`no istinitim. Razmotrimo, na
primjer, jedan od de Morganovih dokaza: onaj da je sud »P ili Q« istinit
samo u slu~aju da je sud »ne-P i ne-Q« la`an. Kad prvi put razmotre taj
zakon, ve}ini ljudi on se ne ~ini ni istinitim niti la`nim. Uslijed daljnjeg
razmatranja, me|utim, ~ini se ne samo istinitim ve} i nu`no istinitim;
~ini se kao da stvari ne mogu stajati druk~ije. Taj osobiti modus svijesti
Bealer naziva intelektualnom ili racionalnom intuicijom. Ona se razlikuje
od vjerovanja, jer netko mo`e vjerovati da je ne{to nu`no istinito bez
popratne intuicije, i obrnuto. Intuicija tako|er nije nepogre{iva. Neki se
iskaz mo`e ~initi nu`no istinitim kada to u stvari nije, i obrnuto.
Pregled na{e standardne epistemi~ke prakse otkriva da se mi uvijek
koristimo intuicijom kao dokazom. No je li ona uistinu dokaz, u smislu
djelotvornoga temelja spoznaje? Radikalni empirizam je stajali{te u epistemologiji
koje dopu{ta samo osjetilno iskustvo kao dokaz i stoga pori~e
da bi intuicija mogla biti dokaz. Nasuprot radikalnom empirizmu Bealer
brani dokazni status intuicije pomo}u jedne analogije. Pretpostavimo da
se radikalnom empiristu suprotstavi »vizualist«. Vizualist kao dokaz prihva}a
samo vizualno iskustvo i stoga pori~e tvrdnju radikalnog empirista
da slu{no i taktilno iskustvo kao i druge vrste osjetilnog iskustva mogu
biti dokaz. Kako bi empirist mogao braniti svoju poziciju prema kojoj
su ti drugi izvori doista dokazi? Bealer tvrdi da postoje razni na~ini, ali
25