Epistemologija

Robert Audi
na na~in koji generira istinite moralne sudove osobe o kojoj je rije~, utoliko
akter koji ima `iv~ane detektore mo`e posjedovati moralnu opravdanost
ili spoznaju ~ak i odvojeno od posjedovanja nekog osje}aja o
tome {to opravdava te sudove. Intuitivna poimanja reliabilista bi stoga
mogla biti slabije artikulirana od internalistovih, ali nijedna od tih vrsta
ne bi zavisila o izvo|enju.
S obzirom na na~ine na koje i epistemi~ki eksternalisti~ke i epistemi~ki
internalisti~ke moralne epistemologije mogu iskori{tavati zavisnost kao
objektivni temelj za moralnu spoznaju kojem nije potrebno izvo|enje, mo-
`emo detaljnije razvidjeti kako se intuicionizam mo`e razviti i u empiristi~kom
ba{ kao i u racionalisti~kom smjeru. (Pritom mislim na sna`an
odnos zavisnosti pri kojem temeljna svojstva odre|uju zavisna, u smislu da
impliciraju odre|enu razinu mo}i obja{njavanja. 34 ) Empiristi~ka stajali{ta
dr`e da je odnos zavisnosti empirijski; racionalisti~ka pak da je aprioran.
Postoje i metafizi~ka promi{ljanja vezana uz to. Iako se za nadola`enje
moralnih na naravna svojstva mo`e smatrati da tvore nereduktivni naturalizam,
njegov je nereduktivni karakter od iznimne va`nosti: ne-naturalistima
kao {to je Ross on omogu}uje iskori{tavanje objektivnosti odnosa
zavisnosti u korist tvrdnji da postoji mogu}nost istinske moralne spoznaje,
a da se ta spoznaja ne tuma~i kao empirijska ili da se dr`i kako su
svojstva koja predstavljaju primarni objekt moralne spoznaje (na bilo koji
izravan na~in) opa`ajna ili ~ak naravna. Nepravda na primjer mo`e se
objektivno temeljiti na nejednakom postupanju ~ak i ako nepravednost ne
predstavlja naravno svojstvo te ~ak i ako spoznaja da ~in o kojem je rije~
jest prima facie pogre{an, nije empirijska. Racionalisti i empiristi naginju
neslaganju ne oko objektivnosti tog odnosa ve} oko njegovog modaliteta.
Prvi dr`e da je konceptualan i aprioran; potonji pak, bez obzira na
to dr`e li ga konceptualnim ili ne, shva}aju ga kao empirijski. 35
34 O supervenienciji moralnih na prirodna svojstva, raspravljam u: »Ethical Knowledge
and the Supervenience of moral Properties«, 5. poglavlju knjige Moral Knowledge.
35 Tim se pitanjem detaljno bavim (i ukratko branim racionalno gledi{te) u 5. poglavlju
knjige Moral Knowledge. Za detaljnu raspravu o supervenienciji vidi Jaegwon Kim,
»Supervenience as Philosophical Concept«, Metaphilosophy 21 (1990) te naro~ito
glede ocjene pozicija kao {to je nereduktivni naturalizam, »The Myth of Nonreductive
Materialism«, Proceedings and Addresses of the American Philosophical Association 63,
dodatak br. 1 (1989). Nereduktivni naturalizam je dokazivo nestabilan zbog razloga
koje on navodi za nestabilnost nereduktivnog materijalizma. Za kritiku Kima i zastupanja
nereduktivnog naturalizma, vidi John F. Post, »Global Supervenient
Determination: Too Permissive?«, u: Elias Savellos i Umit Yalcin (ur.), Esseys on
Supervenience (Cambridge i New York: Cambridge University Press, 1995).
356