Epistemologija

12. Moralna spoznaja i eti~ki pluralizam
primjer su intuicije u, mogli bismo re}i, iskustvenom smislu: one su kognitivne
reakcije na relevantni objekt, kao {to je moralna procjena. Da
bi te spoznaje bile intuitivno opravdane ili da bi tvorile intuitivnu
spoznaju, nu`no je razumijevanje tog objekta, a razumijevanje ~esto
dolazi tek s vremenom. 25 Ostvarenje razumijevanja mo`e ponekad biti
toliko naporno da se ~ak i po sebi jasna istina, koju na kraju otkriva, i
ako nije izvedena, ~ini kao da nije jasna po sebi te se u nju ili ne vjeruje
ili to vjerovanje nije ~vrsto. Razvit }u ovu ideju.
Samoo~iglednost i razumijevanje
Opreka izme|u zaklju~aka izvo|enjem i zaklju~aka razmatranjem povezana
je s razlikovanjem koje je izrazito relevantno za razumijevanje intuicionizma.
Rije~ je o razlikovanju izme|u dvije vrste samoo~iglednosti. Najprije
}u u kratkim crtama iznijeti op}enitu koncepciju po sebi jasnih propozicija;
mo`emo razlikovati dvije vrste takvih propozicija. Po~ev{i s idejom da su
evidentne propozicije one ~ija je istinitost na neki na~in jasna »po sebi«,
predla`em sljede}i prikaz osnovnog pojma samoo~iglednosti. Evidentna
propozicija je (grubo re~eno) takva istina ~ije razumijevanje zadovoljava
dva uvjeta: (a) na temelju tog razumijevanja vjerovanje u tu propoziciju
je opravdano (tj. postoji opravdanje za vjerovanje u nju, bez obzira na to
vjeruje li se u nju ili ne) – zbog toga je takva istina jasna po sebi; i (b)
onaj tko vjeruje u propoziciju na temelju toga {to je razumije ujedno posjeduje
i spoznaju o njoj. 26 Tako (skra}uju}i i neznatno izmjenjuju}i
25 Ovdje govorim samo o intuitivnim poimanjima da ne{to jest, za razliku od intuitivnih
poimanja svojstava, poimanja ne~ega ili vezanih uz ne{to; ova potonja ne dose`u
opravdanost ili spoznaju na isti na~in.
26 Tri ograni~enja }e biti od pomo}i. Prvo, ako se vjerovanje temelji na bilo ~emu drugom
osim na razumijevanju propozicije, to razumijevanje i dalje mora predstavljati
dovoljan temelj (u smislu kojeg sada ne mogu eksplicirati). Drugo, dr`im da relevantan
temeljni odnos, unaprijed isklju~uje mogu}nost svojeglavog kauzalnog lanca:
razumijevanje ne smije dovesti do vjerovanja na odre|ene abnormalne na~ine. Tre}e,
mogu}a je upotreba »jasnog po sebi« koja ne implicira istinitost, te tako dozvoljava
pogre{ne i stoga nespoznatljive po sebi jasne propozicije; ali dr`im da takva upotreba
u najboljem slu~aju nije standardna. Jo{ kontroverznija stvar vezana uz moju
karakterizaciju jest to {to je – ~ini se –zadovoljavaju samo apriorne karakterizacije.
No, primijetimo da se analizira jasno po sebi simpliciter, a ne jasno po sebi za S. U
odre|enoj mjeri je prihvatljivo re}i da je meni po sebi jasno da postojim. Ostavljam
otvorenim pitanje ilustrira li to neku vrstu samoo~iglednosti, ali relevantna pretpostavka
koja potvr|uje moje postojanje sigurno nije jasna po sebi.
349