Epistemologija

12. Moralna spoznaja i eti~ki pluralizam
moralnim teoreti~arima niti nama kao moralnim akterima. Intuicionist
tako|er ne mora nu`no smatrati da savjesni moralni agenti op}enito
moraju znati da znaju moralna na~ela koja slijede. Spoznaja prvog reda
uspje{no obavlja klju~ni svakodnevni normativni posao.
Takva nas promi{ljanja dovode do jo{ jednog va`nog elementa najuobi~ajenije
koncepcije intuicionizma: ideje da, za spoznaju utemeljenu
u istinskoj intuiciji, intuicionizam implicira nepobitnu opravdanost – grubo
re~eno, opravdanost koju je nemogu}e oslabiti ili prije}i preko nje.
Intuicionizam se (~ak ni kod Rossa) ne obvezuje na tu op}enitu ideju,
iako je u odre|enom slu~ajevima prihva}a. Za eti~ki intuicionizam kao
normativnu teoriju primarna funkcija intuicije jest to da nam pru`a
izravnu tj. neizvedenu spoznaju ili opravdano mnijenje o istinitosti
odre|enih moralnih propozicija. Njezina funkcija nije, iako bismo to
mogli zaklju~iti ~itaju}i radove Rossa i nekih drugih intuicionista, niti
pru`anje spoznaje o samoo~iglednosti temeljnih moralnih propozicija
(naro~ito nekih moralnih na~ela) niti ono za {to bismo mogli smatrati
da prirodno slijedi iz postojanja takve spoznaje – nepobitna opravdanost
vjerovanja u te propozicije. Intuicija nam mo`e pru`iti neku vrstu uvida
i neizvedene spoznaje o propozicijama prvog reda, a da nam ne pru`i
takvu spoznaju i bilo kakav uvid u propozicije drugog reda o njihovom
statusu.
Koji nam onda razlozi jo{ ostaju da se dr`imo mi{ljenja kako su intuitivno
utemeljena vjerovanja o moralnim na~elima nepobitno opravdana?
Bez sumnje samoo~iglednost naoko za sobom povla~i nu`nost; ali ~ak i
nu`na istinitost na~ela ne implicira da je opravdanost vjerovanja u njega
nepobitna. Jasno je da na{e vjerovanje ~ak i u istinski teorem koji je nu-
`an pa ~ak i aprioran mo`e prestati biti opravdano jer se na{ »dokaz« tog
teorema pokazao manjkavim.
Konkluzije iz zaklju~ivanja naprama konkluzijama iz refleksije
Ukoliko sam eliminirao jedan va`an element, svojstven Rossovom
gledi{tu, i time dao umjereniju ina~icu intuicionizma, utoliko bih, vezano
uz srodno pitanje, `elio tvrditi ne{to vi{e od Rossa. U odre|enom smislu
intuicija (ili intuitivno su|enje) mo`e biti zaklju~ak oblikovan racionalnim
propitivanjem ili istra`iva~kim promi{ljanjem, a nakon {to to razumijemo,
pokazat }e se da ima mjesta i za obuhvatniji intuicionizam od
onog kojeg smo dosad opisivali. Razmotrimo slu~aj ~itanja pjesme radi
347