Epistemologija

12. Moralna spoznaja i eti~ki pluralizam
slu~aja neke od podataka moramo odbaciti kao iluzorne, no potonje
odbacujemo samo kad se na|u u sukobu s drugim, to~nijim osjetilnim
opa`ajima, oni prvi se odbacuju samo kada se na|u u sukobu s uvjerenjima
koja bolje prolaze ku{nju promi{ljanjem. 22
@elio bih naglasiti da Ross ovdje ne govori samo o na{em poimanju (ili
razumijevanju) istinitosti relevantnih moralnih i matemati~kih propozicija
ve} i o onom za {to mi se ~ini da shva}a kao na{e shva}anje njihove
samoo~iglednosti. Jedna od indikacija tog potonjeg fokusa jest i to {to
on dr`i kako smo svjesni da se bavimo propozicijama kojima ne treba
dokaza – izuzetim od dokaza mogli bismo re}i. Dr`im da je na njega utjecala
dijalektika rasprave s drugim filozofima o tome {to je jasno po sebi
te se on ovdje ne usredoto~uje na temeljnije pitanje o tome kako mo`emo
spoznati istinu o moralnim propozicijama prvog reda. Takvo pomicanje
fokusa naro~ito je lako ako dr`imo da je relevantna vrsta propozicije
nu`no jasna po sebi ako je istinita. Jer u tom slu~aju ne o~ekujemo da
}emo nai}i na uvjerljive premise za takvu propoziciju – ili, poput Moorea
ili Rossa, dr`imo da one nisu mogu}e – a, kao filozofi, `eljet }emo objasniti
za{to ih nema tvrde}i da je propozicija jasna po sebi.
Ross, iz nekog razloga, ne razlikuje uvijek razumijevanje istinitosti
propozicije, koja je po sebi jasna, od razumijevanja ~injenice da je propozicija
jasna po sebi (ili to barem ne ~ini eksplicitno). 23 Va`nost tog razlikovanja
lako mo`emo previdjeti. Istinitost barem nekih po sebi jasnih
propozicija lako je razumjeti. ^ak se smatralo da su one toliko razumljive
da ih nije mogu}e shvatiti, a da se u njih ne povjeruje. 24 Ali epistemi~ki
22 Ross, str. 39-41.
23 Mogu}e je da se R. B. Brandt (izme|u ostalih) povodi za tim kad intuicionizam
shva}a kao ograni~en na mogu}nost intuitivnog poimanja samoo~iglednosti, za razliku
od istinitosti. Vidi Ethical Thoery (Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall, 1959) pogl.
8. Usp. Jonathan Harrison: »Prema tom [intuicionisti~kom] gledi{tu, osoba koja mo-
`e pojmiti istinitost eti~kih generalizacija… samo bez argumenata uvi|a da one jesu
i moraju biti istinite, i to istinite u svim mogu}im svjetovima.« Vidi »Ethical Objectivism«,
The Encyclopedia of Philosophy (New York: Macmillan, 1967). Usp. Laurence
BonJour i njegovo tuma~enje »tradicionalisti~ko racionalisti~kog prikaza a priori spoznaje
kao intuitivnog poimanja ili shva}anja nu`nosti«. Vidi The structure of Empirical
Knowledge (Cambridge: Harvard University Press, 1985), p. 207. O BonJourovom
gledi{tu na koristan na~in raspravlja Paul Tidman u »The Justification of A Priori
Intuitions«, Philosophy and Phenomenological Research 46, 1 (1996): 161-71.
24 Rije~ima Alvina Plantinge: »tradicionalno… su po sebi jasne propozicije – na primjer,
jednostavne istine matematike i logike – shva}ane kao takve da ih ne mo`emo …
345