Epistemologija

12. Moralna spoznaja i eti~ki pluralizam
gorije upotrebe izraza »istinito« i »la`no« i drugih o~ito kognitivnih pojmova
procjene primjenjivih na moralne sudove. Ali dalje bavljenje tim
pitanjem odvelo bi nas predaleko u moralnu ontologiju, a u ovom
trenutku na{oj }e svrsi bolje poslu`iti ako se okrenemo istra`ivanju
sasvim razli~itog pristupa epistemologiji etike.
2. Epistemolo{ki izvori umjerenog intuicionizma
Od upravo razmatranih moralnih teorija – utilitarizma, kantizma, intuicionizma,
teorije vrline i nekognitivizma – po mom se sudu najmanje
raspravljalo o intuicionizmu koji ujedno, po svojoj moralnoj epistemologiji,
mo`da i najvi{e obe}ava. U ovom }u odjeljku iznijeti umjerenu
ina~icu intuicionizma ~ija je namjena unapre|ivanje one koju je iznio W.
D. Ross u svom djelu Ispravno i dobro (1930), a koja i dalje ostaje onaj
izraz intuicionizma na koji se autori na podru~ju eti~ke teorije naj~e{}e
pozivaju primjerima.
Rossovski intuicionizam
Kako ga je Ross prikazao, intuicionizam kao vrsta eti~ke teorije ima tri
glavne karakteristike. (1) Potvr|uje nesvodivu mno{tvenost temeljnih
moralnih na~ela. (2) Svako na~elo se, kao faktor, usredoto~uje na razli~itu
vrstu podru~ja. Tako na primjer ozljeda do koje je do{lo u na{em prisustvu
implicira moralnu du`nost prima facie, recimo, du`nost da se ozlje-
|enoj osobi pomogne. (3) Oni koji na odgovaraju}i na~in razumiju ta
na~ela posjeduju intuitivnu (dakle neizvedenu) spoznaju o svakom od
njih. ^ini se kako su sva tri navedena gledi{ta svojstvena bilo kojoj punokrvnoj
ina~ici intuicionizma. S normativne strane Ross je predlagao popis
du`nosti prima facie (za kojeg nije tvrdio da je potpun), koji bi nam
trebao poslu`iti kao vodi~ u svakodnevnom `ivotu i u artikuliranju smislene
eti~ke teorije. Taj popis sadr`i sljede}e du`nosti: vjernost (odr`avanje
obe}anja, uklju~uju}i i po{tenje, shva}eno kao vjernost svojoj datoj rije~i),
nadoknada {tete, pravednost (naro~ito ispravljanje nepravde, kao {to je
iskori{tavanje siroma{nih), zahvalnost, dobro~instvo, samounapre|ivanje i
nenano{enje ozljeda. 19
19 Vidi Ross, str. 21.
343