Epistemologija

12. Moralna spoznaja i eti~ki pluralizam
Etika vrline koja je bliska utilitarizmu ili nekoj naturalisti~koj etici,
recimo u shva}anju vrlina kao zna~ajki ~ije ispoljavanje u potpunosti
poti~e sre}u, najvjerojatnije bi krenula prvim navedenim eksternalisti~kim,
smjerom. Kantovci i drugi racionalisti, uklju~uju}i i ve}inu intuicionista,
najvjerojatnije bi krenuli potonjim, internalisti~kim smjerom prilikom
obja{njavanja mjesta kojeg vrline zauzimaju u etici. S obzirom na racionalizam
kantovskog pristupa, kantovci bi tako|er vjerojatno tvrdili da
temelji, kao {to je na{e racionalno shva}anje koncepata koji onima {to
djeluju u skladu s vrlinama daju opravdana vjerovanja o moralnim
na~elima, obi~no daju i spoznaju o njima.
Etika vrline se tako|er mo`e razviti i na druge na~ine, no u svom
najprihvatljivijem obliku dopu{ta (moglo bi se re}i i pretpostavlja) mogu}nost
moralne spoznaje ili opravdanja. Izgleda da to ~ini pribli`avaju}i
se jednom od navedenih pristupa u moralnoj epistemologiji, naro~ito
empiristi~kom, racionalisti~kom i intuicionisti~kom, ali mo`da ~ak i epistemologiji
vrline. 15 Probni zaklju~ak koji se ~ini opravdanim jest taj da
}e epistemologija vrline doprinijeti razumijevanju moralne spoznaje prije
kao dodatak ve} opisanim pristupima, nego kao nezavisna epistemolo{ka
teorija.
Nekognitivizam
Bez daljnjeg razvijanja tri upravo opisana temeljna pristupa moralnoj
spoznaji, utilitarni empirizam, kantovski racionalizam i intuicionizam, ne
idu toliko daleko u podr`avanju mogu}nosti moralne spoznaje i opravdanja
kao {to bi to mo`da neki `eljeli, a ~ak i bez toga neki bi filozofi,
a i oni koji to nisu, mogli biti skepti~ni u pogledu te mogu}nosti. Skepticizam,
a naro~ito op}eniti skepticizam, preop{irna je tema da bismo se
njome ovdje bavili. 16 Ali u eti~koj teoriji postoji zna~ajan pravac kojemu
bismo trebali odrediti mjesto s obzirom na skepticizam, djelomi~no i
zato {to se tako ~esto misli da taj pravac implicira moralni skepticizam.
Pritom mislim na nekognitivizam.
15 Ka`em »mo`da« jer nije jasno je li pristup teorije vrline temeljan u epistemologiji
ili samo predstavlja na~in razumijevanja i primjene gledi{ta kao {to su racionalisti~ki
intuicionizam ili empiristi~ki reliabilizam.
16 Njome sam se donekle detaljno bavio u »Skepticism in Theory and Practice«, 3.
poglavlju moje knjige Moral Knowledge and Ethical character (Oxford i New York:
Oxford University Press, 1997).
341