Epistemologija

Robert Audi
odva`ne, trebala bi posjedovati odgovaraju}e znanje o vrstama opasnosti
kojima se treba izlo`iti da bi se stiglo do razli~itih ciljeva, a pravedna
osoba trebala bi posjedovati odgovaraju}e znanje o tome {to bi pravedna
osoba trebala u~initi prilikom dono{enja odluke u nekoj razmirici. Dr`im
da je ta pretpostavka sasvim prihvatljiva. No njoj nije potrebna posebna
moralna epistemologija (recimo utemeljena na epistemologiji vrline),
mo`e se objasniti prilago|avanjem etici vrline bilo koje dosad iznesene
pozicije u moralnoj epistemologiji. 13
Budu}i da je teorija vrline ve} primijenjena na op}u epistemologiju
te bi, onakva kakva je u tom smislu razvijena, mogla dati pristup koristan
u moralnoj epistemologiji, iz razmatranja generi~ke ina~ice epistemologije
vrline bismo mogli pone{to nau~iti. Mo`da je najop}enitija ideja zajedni~ka
takvim pristupima ta da je spoznaja izraz djelovanja epistemi~ke
vrline. Vrlina mo`e biti, recimo, opa`ajna, memorijska ili eti~ka. U
moralnoj sferi, na primjer, epistemi~ki osje}aj istinitosti (kao suprotan
motivacijskoj i ~uvstvenoj strani te zna~ajke) mo`e se razumjeti kao stabilna
sposobnost dosizanja istinitog vjerovanja unutar odre|enog raspona,
recimo u situacijama koje zahtijevaju komunikaciju s drugima ili procjenjivanje
njihovih vlastitih predod`bi. Op}enitije, epistemi~ka vrlina je,
grubo re~eno, kognitivna zna~ajka pogodna za proizvodnju istinitih vjerovanja.
14 Ideja da je spoznaja izraz epistemi~ke vrline mo`e se razviti na
mnogo na~ina, na primjer du` eksternalisti~ke linije, u kojem bi slu~aju
klju~no svojstvo relevantne (epistemi~ke) moralne vrline bilo proizvo|enje
pozitivnog omjera ispravnih i pogre{nih vjerovanja, ili du` internalisti~ke
linije, u kojem bi slu~aju klju~no svojstvo proizvodilo takav omjer na
interno dostupnim temeljima, ili – ako epistemi~ki cilj nije spoznaja ve}
opravdanje – odgovaraju}i omjer moralnih vjerovanja koja su barem
interno opravdana.
13 To je potvr|eno djelomi~nim prikazom etike vrline u mom radu »Acting from Virtue«,
Mind 104 (1995): 449-71.
14 Novija bavljenja epistemologijom vrline mogu se na}i u Ernest Sosa, »Knowledge
and Intellectual Virtue« i »Reliabilism and Intellectual Virtue«, oba u: Knowledge in
Perspective (Cambridge: Cambridge University Press, 1991); Jonathan L. Kvanvig,
The Intellectual Virtues and the Life of the Mind (Lanham, MD: Rowman and
Littlefield, 1993); James Montmarquet, Epistemic Virtue and Doxastic Responsibility
(Lanham, MD: Rowman i Littlefield, 1993); i Linda Zagzebski, Virtues of the Mind
(Cambridge i New York: Cambridge University Press, 1996). Za noviju kriti~ku
studiju u kojoj se nazna~uju razli~iti oblici {to ih mo`e poprimiti epistemologija
vrline, vidi John Greco, »Virtues and Vices of Virtue Epistemology«, Canadian
Journal of Philosophy 23 (1993).
340