Epistemologija

12. Moralna spoznaja i eti~ki pluralizam
jasno, a time i intuitivno spoznatljivo te da ga nije potrebno braniti izvo-
|enjem iz prethodnih na~ela. Tako vi|en intuicionizam ne tvrdi da }e
svatko tko razmatra to na~elo uvidjeti da je ono o~evidno (naro~ito ne
odmah); ali to vrijedi i za logi~ke teoreme one vrste koji su isprva te{ki
za razumijevanje, ali nakon {to se jednom razumiju lako ih se prihva}a
kao jasne po sebi ili barem logi~ki istinite. 12 Pozivanje na po sebi jasne
propozicije stoga ne treba izjedna~avati s pozivanjem na o~evidnost niti
o~ekivati da se pomo}u njih rasprava naglo mo`e privesti kraju.
Fundacionalisti naginju tvrdnji da se pozivanje na ono jasno po sebi
mo`e opravdati nakon {to stignemo do odre|ene razine u postupku
opravdavanja. Oni smatraju neka vjerovanja (uklju~uju}i i mnoga koji za
objekte nemaju po sebi jasne propozicije) temeljnim na na~in koji opravdava
njihovo prihva}anje bez prethodnih premisa. Po sebi jasne propozicije
paradigme su odgovaraju}ih objekata fundacijskih vjerovanja. Prema
fundacionalizmu kad ne bi bilo vjerovanja opravdanih bez izvo|enja iz
drugih, ne bi bilo opravdano dr`ati i{ta istinitim. Koherentisti, kojima
je stalo do opravdavanja nekog na~ela koje obe}ava, mo`da bi bili voljni
nastaviti s raspravom, mo`da nagla{avaju}i da bi `ivot bio nepodno{ljiv
kad ne bi odr`avali svoja obe}anja te brane}i svaku napadnutu tezu pozivaju}i
se na jednu ili vi{e drugih koje je mogu podr`ati. No skeptika
mo`da ne bi smirio nijedan od tih pristupa. Ali nijedan od njih se ne
mo`e jednostavno odmah odbaciti. Da bi se moglo opravdano odbaciti
bilo koje od tih gledi{ta, nu`na je prihvatljiva alternativna koncepcija
spoznaje i opravdavanja. Kakva bi ona bila?
Odgovor bismo mogli potra`iti spajaju}i etiku vrline sa sli~no nadahnutom
epistemologijom vrline. Etiku vrline prihvatili su mnogi koji odbacuju
sva tri dosad navedena epistemolo{ka pristupa, a nisu skeptici i
vjeruju da je mogu}a neka vrsta op}enitog prikaza etike i moralne spoznaje
ili opravdanja. No ako kao paradigmu etike vrline prihvatimo
Aristotelovu moralnu teoriju, bojim se }emo umjesto eksplicitne moralne
epistemologije na}i prevladavaju}u pretpostavku da onaj tko djeluje u
skladu s odre|enom vrlinom posjeduje eti~ko znanje koje odgovara ispoljavanju
te vrline. Hrabra osoba na primjer, za razliku od pla{ljive ili ludo
12 Takve stvari su W. D. Ross i drugi intuicionisti govorili o temeljnim moralnim
na~elima: ona su intuitivno spoznatljiva i jasna po sebi, iako je za uvi|anje njihove
istinitosti ponekad potrebno du`e razmatranje. Vidi npr. Rossovo djelo The Right
and the Good (Oxford: Oxford University Press, 1930), naro~ito 2. poglavlje. O
tvrdnji se podrobnije raspravlja u nastavku.
339