Epistemologija

Robert Audi
Intuicionizam
Najistaknutija intuicionisti~ka gledi{ta dijele s kantizmom predanost
racionalizmu; no za razliku i od utilitarizma i od kantizma, eti~ki intuicionizam
je otvoreno tuma~en kao uglavnom usredoto~en na moralnu
epistemologiju, a tako|er za razliku od kantizma, eti~ki intuicionizam
mo`e biti empiristi~ki (razlozi za to izneseni su u nastavku). 10 Da bismo
uvidjeli glavni epistemolo{ki zamah intuicionizma, razmotrimo kako
bismo mogli objasniti opravdanje obi~nog moralnog na~ela kao {to je
propozicija da bismo svoja obe}anja (prima facie) trebali i odr`ati. Za{to
bismo vjerovali u to? Mogao bih objasniti za{to ja vjerujem; no obja{njenje
nije nu`no i opravdanje, a ja mo`da ne mogu opravdati to na~elo
pozivanjem na neku drugu temeljnu propoziciju. Prema intuicionizmu
to ne bi zna~ilo da ga nisam spoznao odnosno da moja vjera u njega nije
opravdana. Jednako tako bih, u ovom ili onom trenutku, mogao ne biti
u stanju dati daljnje opravdanje u poku{aju obrane ~injeni~nih (recimo
empirijskih) sudova. To ne bi zna~ilo da sud kojeg branim ne izra`ava
spoznaju ili opravdano vjerovanje.
Pitanje bi trebalo eksplicitno razmatrati u svjetlu op}enitog usmjerenja
najve}eg broja (i, mogli bismo tvrditi, najprihvatljivijih) intuicionisti~kih
eti~kih teorija: epistemolo{kog fundacionalizma. To gledi{te (u
generi~kom obliku) prije svega zastupa tezu da ako uop}e postoji spoznaja
ili opravdanost, ona vodi do neke neizvedene spoznaje ili opravdanja. 11
Fundacionalist bi (uz neke posebne iznimke) mogao re}i da je na~elo da
se treba dr`ati svojih obe}anja, ili barem neko op}enitije na~elo kao na
primjer da prema ljudima treba postupati s po{tovanjem, samo po sebi
10 Tako|er postoji i metafizi~ki nenaturalizam, va`an za intuicionizam, i zanimljivo je
pitanje je li primaran on ili moralna epistemologija – ili nijedno od njih. Za raspravu
o tome kako je shva}an intuicionizam, vidi moj rad »Intuitionism, Pluralism, and
the Foundations of Ethics«, u: Sinnott-Armstrong i Timmons, naro~ito odjeljak 1.
Usp. William K. Frankena, »Obligation and Value in the Philosophy of G.E.
Moore«, u: Paul Arthur Schilpp (ur.), The Philosopha of G. E. Moore (New York:
Tudor Publishing Co., 1952), i Ethics, 2. izdanje (Englewood Cliffs, NJ: Prentice-
Hall, 1973).
11 Fundacionizam u tom modernom obliku {iroko je prihva}en, iako u nekim slu~ajevima
samo implicitno. Za prikaz njegovog statusa vidi »The Foundationalism-
-Contextualism Controversy: Hardened Stereotypes and Overlapping Theories«,
poglavlje 4 u mom radu The Structure of Justification (Cambridge i New York:
Cambridge University Press, 1993). Uredni~ka bilje{ka: vidi tako|er BonJourov esej
u ovom zborniku.
338