Epistemologija

Uvod
Prikaz {to ga Alston brani jest izravni realizam. Prema tom gledi{tu,
opa`ajna svijest je po svojoj naravi nesvodivo relacijska; imati opa`ajno iskustvo
zna~i imati neki predmet koji vam se javlja na neki na~in, recimo kao
okrugao ili plav. Iskustvo tada djeluje tako {to opravdava vjerovanje da je
taj predmet takav kakvim se pojavljuje. To je gledi{te realisti~ko jer se predmet
koji se javlja opa`aocu shva}a kao ekstramentalan. Ono je neposredno,
jer na~in na koji se dr`i da opa`amo predmete nije onaj posredstvom
nekog drugog predmeta, kao {to su mentalna slika ili osjetilna datost.
Drugo gledi{te vezano uz zamjedbu je teorija osjetilne datosti. Za
razliku od izravnog realizma, prema tom je gledi{tu ono {to nam se javlja
u opa`anju mentalni predmet. Takve mentalne pojedina~nosti dr`e se
izravnim predmetima opa`anja, pomo}u kojih tek neizravno spoznajemo
ekstramentalne predmete. Tre}e gledi{te je adverbijalizam, sukladno kojemu
je opa`ajno iskustvo prije na~in bivanja svijesti negoli svjestan odnos
spram nekog mentalnog ili ekstramentalnog predmeta. Naziva ga se
»adverbijalizmom« jer se raznolikosti opa`ajnog iskustva moraju opisati
prije kao razli~ite modifikacije na~ina na koji smo svjesni negoli kao
modifikacije nekog opa`anog predmeta. Primjerice, adverbijalist shva}a
opa`anje plavog kao »plavo« opa`anje ili osje}anje, za razliku od svijesti
o nekom plavom predmetu. Napokon, teorija pojavne kakvo}e razumije
opa`ajno iskustvo kao svijest o svojstvima opa`ao~evih mentalnih stanja.
Prema tom smo gledi{tu svjesni ne~ega mentalnog, ali su mentalna stanja,
prije negoli mentalne datosti, ona koja imaju opa`ena svojstva.
Alston tvrdi da jedino izravni realizam spaja dva va`na elementa u
razumijevanju opa`ajnog iskustva: on dr`i (a) da je iskustvo izravna svjesnost
o predmetima i (b) da su takvi predmeti fizi~ki predmeti u okolini.
Prema svim drugim gledi{tima opa`ajno iskustvo je ~isto mentalno,
odnosno »u glavi«. Iz tog razloga jedino izravni realizam ~ini intuitivno
o~itim kako iskustvo mo`e opravdati opa`ajna vjerovanja. Ako opa`ajno
iskustvo po svojoj naravi uklju~uje izravnu svijest o fizi~kim predmetima
kako se oni pojavljuju na odre|en na~in, onda se to intuitivno ~ini dobrim
razlogom za vjerovanje da je predmet takav kakav se pojavljuje. S druge
strane, alternativna gledi{ta prikazuju opa`ajno iskustvo ~isto subjektivnim
i ne pridaju mu bitan odnos spram fizi~kih predmeta. Sukladno
tome, ta gledi{ta ne poja{njavaju za{to bi iskustvo trebalo opravdavati
vjerovanja o fizi~kim predmetima.
U preostalom dijelu ~lanka Alston razmatra razne strategije teoreti~ara
datosti svijesti, adverbijalista i teoreti~ara pojavne kakvo}e za
23