Epistemologija

Robert Audi
{to su najuobi~ajenije vrste intuicionizma, postoji izravna (ne-izvedena)
moralna spoznaja. Prema tim gledi{tima barem je jedno moralno na~elo
tako temeljno da se spoznaja o njemu ne mora izvoditi iz spoznaje o
drugim propozicijama. ^ak se i za kategori~ki imperativ, u njegovoj formulaciji
intrinzi~nog cilja, mo`e tvrditi da odre|uje dvije vrste djelovanja
– izbjegavanje postupanja s ljudima kao sa sredstvima i postupanje s
njima kao s ciljevima – za koje se bez izvo|enja mo`e znati da su barem
prima facie obvezna. Prema utilitarnom stajali{tu izravne moralne spoznaje
ne mo`e biti, osim u posebnim slu~ajevima. ^ini se da su glavni,
i mo`da jedini, takvi slu~ajevi sljede}a dva. Prvi: takva spoznaja mo`e biti
samo izravna po pam}enju, odnosno, izravna (ne-izvedena) onako kako
je sa~uvana u pam}enju, ali izvorno neizravna te sada izravna samo zbog
toga {to su dokazi na kojima se temelji zaboravljeni, ba{ kao {to je
mogu}e zaboraviti korake u dokazivanju Pitagorinog teorema i sje}ati se
samo teorema. Drugi: ne~ija moralna spoznaja mo`e biti samo izravna
po svjedo~enju; ne izvedena zaklju~ivanjem ve} utemeljena na svjedo~anstvu,
ali takva da (zahtijevaju utilitaristi) jednom netko (recimo, svjedok)
spozna istinu na temelju izvo|enja zaklju~ivanjem.
I slu~ajevi s pam}enjem i slu~ajevi sa svjedo~anstvom spadali bi u
sekundarnu spoznaju budu}i da spoznaja zavisi o drugoj spoznaji iste
propozicije te nije primarna na na~in na koji je to, recimo, opa`ajna spoznaja.
No sekundarna spoznaja ne mora biti izvedena zaklju~ivanjem jer
se u datom trenutku ne mora temeljiti na nekoj drugoj spoznaji. Prema
Millovom gledi{tu spoznaja o tome da je, na primjer, ispunjavanje obe-
}anja obavezno u kona~nici bi zavisila o ne~ijoj spoznaji o tome kako
odr`avanje obe}anja utje~e na sre}u. To na~elo se mo`e spoznati na
temelju roditeljske poduke dobivene za vrijeme moralne edukacije; pojedinac
do njega tako|er mo`e do}i prou~avaju}i ljudsko pona{anje, a
zatim zadr`ati spoznaju o njemu i nakon {to je zaboravio na temelju ~ega
je tu spoznaju izveo. Ali nitko ga ne mo`e spoznati izravno ve} samo
kroz zaklju~ivanje iz dokaza. 9
Razlika izme|u Kanta i Milla – ~injenica {to prvi dozvoljava mogu}nost
izravne (primarne) moralne spoznaje, a potonji ne – nije slu~ajna.
Prema gledi{tu koje zastupa Mill i barem ve}ina drugih utilitarista,
9 Iznimka se mo`e na~initi, mo`da ~ak i od strane empirista, u slu~aju neke vrste
beskrajnog bi}a: s obzirom na neku vrstu sveprisutnosti, moglo bi se zastupati stajali{te
da je spoznaja svake istine o svijetu bez izvo|enja mogu}a.
336