Epistemologija

12. Moralna spoznaja i eti~ki pluralizam
promi{ljanja o tome {to zna~i {ibati djecu i u najmanju je ruku te{ko
zamisliti okolnosti koje bi racionalnu osobu navele da ga ne prihvati, pod
uvjetom da ga prihva}aju sa stajali{ta univerzalnosti ili (pod pretpostavkom
da ona nisu jednaka) sa stajali{ta da se prema ljudima treba
odnositi kao prema ciljevima, a ne kao prema sredstvima.
Razmotrimo sljede}i primjer, skromnu ina~icu ne~eg mnogo mo}nijeg
– nazovimo to na~elom jednakosti: u slu~ajevima kada je `ivot u pitanju
ljude bismo trebali tretirati kao jednake (recimo po pitanju prikladnosti
za transplantaciju organa) osim ako se ne razlikuju na neki relevantan
na~in (a ne samo time {to su razli~iti ljudi). To je vrsta na~ela konzistentnosti
(ne logi~ke konzistentnosti, ve} ne~eg poput konzistentnosti u,
ugrubo, primijenjivanju uvijek istih smjernica ili na~ela prilikom odlu-
~ivanja va`nih pitanja). Ono implicira da je razli~ito tretiranje ljudi u
slu~ajevima u kojima je `ivot u pitanju pogre{no, osim ako je opravdano
razlikom izme|u ljudi o kojima je rije~. Time se ne odre|uje koja vrsta
razlike je relevantna, recimo da je zdravstveno stanje kandidata za transplantaciju
relevantno, a boja njihove ko`e nije. Odre|ivanje relevantnih
razlika je sljede}i korak. No na~elo je i dalje moralno te implicira va`an
uvjet da svaka mogu}a razlika u postupanju bude opravdana razlogom.
Naro~ito zato jer je rije~ o vrsti na~ela (moralne) konzistentnosti, postoje
razlozi za vjerovanje da ako jest istinito, onda je i izvedivo iz kategori-
~kog imperativa ili se barem njime mo`e podr`ati, a tako|er mo`da i a
priori spoznatljivo. Dokazati to predstavljalo bi pozama{an zadatak; stoga
}u iznijeti samo prihvatljive hipoteze.
Kontrast izme|u kantovskog i utilitarnog pristupa analogan je razlikama
izme|u Kantove i Millove op}e epistemologije. Prema Kantovoj
racionalisti~koj epistemologiji, propozicije o svojstvima fizi~kog svijeta
mogu biti apriorne, a moralna na~ela su naro~ito sinteti~ka a priori.
Prema Millovom empiristi~kom gledi{tu, moralna na~ela su empirijska i
induktivno spoznatljiva. 8
Postoji jo{ jedan epistemolo{ki zanimljiv kontrast. Prema Kantovom
pristupu, ili barem prema nekim sli~nim racionalisti~kim pristupima kao
8 U djelu Grundlegung zur Metaphysik der Sitten Kant nagla{ava sinteti~ki a priori
karakter kategori~kog imperativa. U Utilitarizmu Mill je rijetko eksplicitno epistemologi~an,
no kad jest, to najvi{e dolazi do izra`aja u »General Remarks«, gdje
napada Kanta i ostale »apriorne moraliste«, a njegov svepro`imaju}i empirizam je
o~igledan; u tre}em paragrafu on npr. dobro i zlo naziva »pitanjima promatranja i
iskustva«. Za njega ~ak ni matematika ni logika nisu apriorne.
335