Epistemologija

George Bealer
koncepata ispunila je tu prazninu: u slu~aju intuicije precizno posjedovanje
koncepata za sobom povla~i i nu`nost postojanja takve veze. No
ona nam garantira da takva veza postoji i u slu~aju fenomenalnog iskustva.
Upravo na{a intuicije su, ~ini se, ono {to toliko utje~e na primjenjivost
koncepata na slu~ajeve predstavljene ~istom mi{ljenju. Ako, u
slu~aju kad nam se intelektualno ~ini da ne{to vrijedi, posjedujemo nazna~enu
modalnu vezu s istinom, te{ko da mo`emo pogrije{iti u pogledu
onoga {to se ~ini sadr`ajem na{ih fenomenalnih iskustava. Na taj na~in
analiza preciznog posjedovanja koncepata obe}ava dovr{avanje slike koju
su zapo~ele dvije glavne epistemolo{ke tradicije – racionalizmom i empirizmom.
Ako je tome tako, ~injenica da jedna analiza mo`e igrati tu
dvostruku ulogu predstavlja dodatni razlog za njezino prihva}anje.
Ako je to~na, analiza posjedovanja koncepata predstavlja kamen
temeljac jedinstvenog opisa apriorne spoznaje. S jedne strane svojstvo
ispravnosti nudi temelj za obja{njenje pouzdanosti apriorne intuicije, a
time i same apriorne spoznaje. S druge strane svojstvo potpunosti nudi
temelj za obja{njenje opsega apriorne intuicije, a time i same apriorne spoznaje.
Uzeta zajedno svojstva ispravnosti i potpunosti tako|er odgovaraju
i na Benacerrafovo pitanje kako je, bez nekog natprirodnog izvora,
mogu}a matemati~ka spoznaja – a, op}enitije, obja{njavaju i kako je
mogu}a spoznaja Popperovog Tre}eg svijeta (podru~ja apstraktnih objekata).
Naposljetku s obzirom na na{e ranije primjedbe o semanti~koj
stabilnosti, ta svojstva preciznog posjedovanja koncepata impliciraju
ograni~eni autoritet i autonomiju logike, matematike i filozofije nasuprot
empirijske znanosti.
330