Epistemologija

11. A priori
na~in m, vrijedi da je p istinito ako x (ili netko tko je, po~etno, u kvalitativno
jednakoj epistemi~koj situaciji kao i x) mo`e s apriornom stabilno-
{}u odrediti da je p istinito, cijelo vrijeme razumijevaju}i p na na~in m.
(b.i) Neki na~in m posjeduje svojstvo kategori~ke potpunosti ako i samo
ako, nu`no, za sve pojedince x i sve istinite (pozitivne ili negativne) identitete
svojstva p koje x razumije na na~in m, vrijedi da x (ili netko tko
je, po~etno, u kvalitativno jednakoj epistemi~koj situaciji kao i x) mo`e
s apriornom stabilno{}u odrediti da, kao u primjeru Zemljine blizanke,
postoji neki istiniti parnjak od p, cijelo vrijeme razumijevaju}i p na na~in
m. (b.ii) Neki na~in m posjeduje svojstvo nekategori~ke potpunosti ako
i samo ako, nu`no, za sve pojedince x i sve istinite propozicije p koje x
razumije na na~in m, i u vezi s kojom x mo`e posjedovati vjerovanje,
vrijedi da x mo`e vjerovati p i dalje ga razumijevaju}i na na~in m.
Naravno tu je analizu mo`da potrebno na ovaj ili onaj na~in rafinirati.
43 Teza koju bih `elio zastupati je da neke od analiza koje slijede te
op}e smjernice doista mogu funkcionirati. 44
Za kraj }u nazna~iti na koji na~in ta analiza posjedovanja koncepta
zaokru`uje prikaz spoznaje a priori koji smo razvijali. Tijekom rasprave
o dokaznoj snazi intuicija opazili smo nedostatak u tradicionalnom empirizmu
i tradicionalnom racionalizmu, naime ni jedan od tih pristupa ne
obja{njava s uspjehom za{to intuicija i fenomenalno iskustvo predstavljaju
temeljni izvor dokaza. Modalni reliabilizam je ispunio tu prazninu:
obja{njenje je to da te dvije vrste izvora dokaza posjeduju modalnu vezu
s istinom. [tovi{e vidjeli smo da ni tradicionalni empirizam ni tradicionalni
racionalizam ne obja{njavaju s uspjehom za{to treba postojati takva
veza izme|u temeljnih izvora i istine. Analiza preciznog posjedovanja
43 Preciznost smo odredili kao jedini na~in (m) razumijevanja koji posjeduje i svojstvo
ispravnosti i svojstvo potpunosti. Prihvatljivo je da postoji vi{e takvih na~ina (m).
(Na primjer, ako postoji takvo poznavanje postulirano u tradicionalnoj epistemologiji,
vjerojatno postoji i uz to vezan na~in razumijevanja; ako je tako, posjedovao
bi i svojstvo ispravnosti, i svojstvo potpunosti.) No takvi na~ini razumijevanja bili
bi vrste nekog roda, a rod bi bio op}eniti na~in razumijevanja, preciznost. To bi
nas odvelo do toga da jo{ jednom revidiramo analizu na sljede}i na~in: preciznost
= rod na~ina (m) razumijevanja koji posjeduju svojstva ispravnosti i potpunosti.
44 Ako ste u dvojbi zbog ove analize, imajte na umu da je ona spojiva s idejom da su
mogu}i razli~iti stupnjevi preciznosti, odnosno da ona mo`e biti ostvarena u ve}oj
ili manjoj mjeri. Ono na {to analiza cilja jest pojam potpuno preciznog posjedovanja.
Ako se u nekoj to~ki ne sla`ete s analizom, mo`da je pravo obja{njenje to
da na umu imate manje od potpuno preciznog posjedovanja.
329