Epistemologija

11. A priori
koncepata. No ta oslabljenost stvara predvidiv problem vezan uz njihov
nekategori~ki sadr`aj. Pretpostavimo da x vlada samo kategori~kim sadr-
`ajem odre|enog para koncepata, recimo, koncepta »biti bukva« i koncepta
»biti brijest«. X bi tada bio u situaciji nalik onoj u kojoj se nalazio
Hilary Putnam, koji nije bio u stanju razlikovati bukve od brijestova. U
tom slu~aju x zasigurno ne bi posjedovao te koncepte precizno (iako gore
navedena analiza pogre{no pokazuje da bi). Simptom x-ovog nepotpunog
razumijevanja bila bi njegova potpuna nesposobnost da se – bez oslanjanja
na stru~nost drugih – po~ne baviti ~ak i znano{}u o bukvama i brijestovima.
Ono {to nedostaje jest, naravno, to da je x-ova »mre`a vjerovanja« previ{e
rijetka. Analogan problem pogre{nog razumijevanja javio bi se kad bi x
pre~esto klasificirao bukve kao brijestove i/ili obrnuto.
Da bi x ostvario precizno posjedovanje, njegovu mre`u vjerovanja trebalo
bi usavr{iti. Ali kako? Na to pitanje mo`emo odgovoriti pomo}u ideje
apsorpcije istine. Ako bi x apsorbirao sve vi{e istinitih vjerovanja, vezanih
uz bukve i brijestove (mo`da uklju~uju}i i relevantne socijalne i lingvisti~ke
~injenice), s vremenom bi x-ovo nepotpuno razumijevanje (ili pogre{no
razumijevanje) pre{lo u precizno razumijevanje. A, op}enito govore}i, ako
arbitrarna osoba x kategori~ki vlada odre|enim svojim konceptima, ali ih
unato~ tome ne razumije precizno, tada }e x, apsorbiraju}i sve vi{e istinitih
vjerovanja, s vremenom iza}i iz svog pogre{nog na~ina razumijevanja
i time do}i do preciznog posjedovanja relevantnih koncepata. Ljudi koji
ve} posjeduju svoje koncepte uvijek mogu apsorbirati jo{ i vi{e istinitih
vjerovanja, a da time ne izlaze iz svog preciznog posjedovanja koncepata.
Takva razmatranja sugeriraju i posljednju prepravku u na{oj analizi:
Preciznost = takav na~in razumijevanja (m) da, nu`no, za sve x i
sve p koje x razumije na na~in m vrijedi:
(a) p je istinito ako x mo`e s apriornom stabilno{}u odrediti da je
p istinito.
(b.i) p je istinito samo ako x mo`e s apriornom stabilno{}u odrediti
da p posjeduje parnjaka koji je istinit. (za identitete svojstava p)
(b.ii) p je istinito samo ako x mo`e na na~in m vjerovati da p jest
istinito. (za p u vezi s kojim x mo`e posjedovati vjerovanje). 42
42 Mo`da bi izraz »vjerovati« trebalo stro`e odrediti kao »racionalno vjerovati« a p ograni~iti
na propozicije u koje x mo`e racionalno vjerovati. S tim u vezi, valja imati na
umu da je svjedo~anstvo pouzdanog izvora ~esto dovoljno za racionalno vjerovanje.
327