Epistemologija

11. A priori
ako i samo ako u kognitivnim uvjetima neke primjereno visoke kvalitete,
u kojima bi netko teorijski obradio sudove do kojih dolazimo pomo}u
tog izvora, ishodi{na teorija nu`no daje ispravnu procjenu o istinitosti
ili la`nosti ve}ine tih iskaza. Dok je prethodna analiza zahtijevala da
sudovi do kojih dolazimo pomo}u temeljnog izvora i sami budu istiniti,
ova slabija analiza zahtjeva samo to da ve}ina teorijskih procjena o
istinitosti ili la`nosti tih sudova bude istinita. 29 Prethodne primjedbe o
pribli`nim odre|enjima u tom se slu~aju prenose mutatis mutandis.
Subjektima, sposobnim za teorijsku obradu svojih temeljnih izvora
dokaza (kakvi smo i sami), rezultat te obrade bi, za elementarne sudove
do kojih pomo}u tog izvora dolazimo, na pribli`an na~in osigurao
onakav put do istine kakav bi op}enito pru`io i u nazna~enim kognitivnim
uvjetima visoke kvalitete, put ~ija se pouzdanost pove}ava {to su
ti sudovi elementarniji.
Ta analiza je uspje{na. Ona nam na naravan i ne-ad-hoc na~in govori
{to spada u tradicionalne temeljne izvore dokaza – intuicija i fenomenalno
iskustvo. 30 A govori nam i {to nedostaje ostalim kandidatima za
izvore – onima koji nisu temeljni i onima koji uop}e nisu izbori dokaza,
bilo temeljni bilo netemeljni. [tovi{e, ne mogu se sjetiti nijedne slabije
modalne veze koja bi bila uspje{na. Naposljetku, iako mo`da postoje
slabije modalne veze koje su uspje{ne, prihvatljivo je pretpostaviti da bi
one barem bile sli~ne navedenoj.
29 Dopu{tam mogu}nost da mnogi posebni sudovi do kojih dolazimo pomo}u temeljnog
izvora mogu biti pogre{ni. Izvor temeljnim ne ~ini istinitost pojedinih sudova
do kojih dolazimo pomo}u njega, ve} to da, uzeti zajedno, ti sudovi nude put do
istine. Koliko pojedinih sudova mo`e biti pogre{no a da kolektivno i dalje ~uvaju
tu nazna~enu stazu do istine? Na to pitanje ne moramo dati to~an odgovor, ali sigurno
ih ne smije biti previ{e.
Primjetimo tako|er i to da mi je potrebno da samo ve}ina nazna~enih procjena
{to ih dobivamo pomo}u te a priori teorije bude istinita. Ne ka`em sve, jer ne `elim
isklju~iti mogu}nost u na~elu nerazrje{ivih logi~kih i filozofskih antinomija. Niti
`elim isklju~iti mogu}nost da nepotpuna razumijevanja nalik Burgeovim, mogu
one~istiti odabrana intuitivna poimanja. Isklju~uje se mogu}nost da bi takvi slu~ajevi
mogli predstavljati normu.
30 Sli~no tome, netko bi mogao analizom objasniti za{to temeljni izvori dokaza posjeduju
neformalna svojstva navedena u bilje{ci 24, kako bi lak{e izdvojio intuitivni
pojam temeljnog izvora dokaza.
Uzgred, revizija na{e op}enitije dijalekti~ke strategije jasno }e pokazati da na{a
obrana pouzdanosti definicije ne zapada u tako pogubnu vrstu epistemi~ke cirkularnosti
koju Alston pridaje poku{ajima obrane pouzdanosti opa`anja. Vidi njegov rad
Perceiving God, Ithaca: Cornell,1991.
315