Epistemologija

George Bealer
Dakle pozvani smo da prona|emo najslabiju modalnu vezu koja u
tome mo`e uspjeti. Jedan od kandidata je i vrsta modalne veze koju postuliraju
tradicionalni infalibilisti. Rezultat je sljede}a analiza: izvor dokaza
je temeljan ako i samo ako su svi njegovi iskazi nu`no istiniti. Ali to ne
zadovoljava iz dva razloga. Kao prvo, imamo dobre razloge za odbacivanje
infalibilizma i u slu~aju intuicije (npr. logi~ki paradoksi) i u slu~aju
fenomenalnog iskustva (npr. Russellov lokalno jednolik spektar boja),
tako da bi infalibilisti~ka analiza bila u krivu kad bi isklju~ila intuiciju i
fenomenalno iskustvo kao temeljne izvore dokaza. Kao drugo, postoje,
kao {to }emo vidjeti, i slabije modalne veze koje u tome mogu uspjeti.
Jedan od kandidata je i infalibilisti~ka veza relativizirana na idealne
kognitivne uvjete. Prema toj analizi izvor dokaza je temeljan ako bi njegovi
iskazi za svakog u idealnim uvjetima nu`no bili istiniti. U skladu s
tim temeljni izvori pru`aju svakom tko se nalazi u idealnim kognitivnim
uvjetima sigurni put do istine, vezano uz sudove do kojih dolazimo pomo}u
tog izvora. Naravno, mi ljudi ne nalazimo se u idealnim kognitivnim
uvjetima, tako da ne mo`emo biti sigurni da su iskazi na{ih
temeljnih izvora uvijek istiniti. No ukoliko se ograni~imo na primjereno
elementarne propozicije, utoliko vezano uz njih mo`emo pribli`no odrediti
idealne kognitivne uvjete. Za primjereno elementarne propozicije
iskazi na{ih temeljnih izvora stoga bi na pribli`an na~in pru`ali onakvu
vrstu puta do istine kakvu bi op}enito posjedovali u idealnim uvjetima.
Za one me|u nama koji su sposobni zaista teoretizirati – odnosno subjekte
~iji su kognitivni uvjeti (inteligencija, pam}enje, pa`nja, postojanost,
itd.) dovoljno dobri da im omogu}e teorijsku obradu iskaza
njihovih temeljnih izvora – veli~ina klase relevantno elementarnih
propozicija ne bi bila neva`na. 28
Iako ta relativizirana infalibilisti~ka analiza predstavlja napredak, ~ak
i ona postulira vrlo sna`nu modalnu vezu. No na{a op}enitija analiti~ka
strategija poziva nas samo na postuliranje najslabije modalne veze koja
mo`e biti uspje{na, a takva veza doista postoji. Ta je veza po naravi holisti~ka
i ne vrijedi dodu{e apsolutno i univerzalno, ali, kako bi Aristotel
rekao, u najve}em broju slu~ajeva. Razumu je neki izvor dokaza temeljan
28 Za onu vrstu teoreti~ara koji su u stanju baviti se samoodobravaju}im teoretiziranjem
zavr{ne faze, ti bi kognitivni uvjeti vjerojatno trebali biti jo{ i ve}i, te bi stoga
i klasa relevantno elementarnih propozicija bila ve}a. Naravno, nejasno je {to se
mo`e smatrati »elementarnim« i »pribli`nim«. ^ak i ako su linije nejasne, op}enitiji
obja{njavala~ki zaklju~ak i dalje vrijedi.
314