Epistemologija

11. A priori
no kontingentnom reliabilizmu. 26 Biste li rekli da, poga|aju}i da je
posljednji Fermatov teorem istinit, to bi}e posjeduje dokaz (razlog za
vjerovanje) da on jest istinit?
Modalni reliabilizam
Ako prihvatimo da je kontingentni reliabilizam proma{en, ostaje nam
modalni reliabilizam prema kojem se ne{to ubraja u temeljne izvore dokaza
ako izme|u sudova do kojih dolazimo pomo}u njega i istine postoji
odgovaraju}a vrsta modalne veze. Ta nam formula daje op}enitu
shemu za analiziranje onoga {to je potrebno da bi se neki izvor dokaza
uvrstio u temeljne. Nije rije~ o analizi samoj po sebi: njena svrha nije
pokazati da je bilo koja sna`na modalna veza nu`na i dovoljna da bi neki
izvor dokaza u~inila temeljnim. Rije~ je prije o pozivu na pronala`enje
najslabije modalne veze koja u tome mo`e uspjeti – to jest, najslabiju
modalnu vezu koja uklju~uje ispravne izvore dokaza, a isklju~uje
pogre{ne. 27 Obja{njenje za{to intuicija predstavlja temeljni izvor dokaza,
nastavlja se na sljede}i na~in. Prema definiciji izvor dokaza je temeljan
ako posjeduje tu vrstu modalne veze; intuicija doista posjeduje tu vrstu
modalne veze; stoga intuicija jest temeljni izvor dokaza. Isto vrijedi i
za fenomenalno iskustvo: i ono posjeduje tu vrstu modalne veze te i ono
tako|er predstavlja temeljni izvor dokaza. A tako|er imamo i obja{njenje
za{to drugi izvori dokaza nisu temeljni: ne posjeduju tu vrstu modalne
veze.
26 Analogni protuprimjer mo`emo konstruirati oko »uro|enih« dispozicija za poga-
|anje. Jedan od mogu}ih poku{aja isklju~ivanja tih protuprimjera bio bi dodavanje
jo{ jednog zahtjeva kontingentnom reliabilizmu, zahtjeva koji bi uklju~ivao evolucijsku
psihologiju: tijekom evolucije vrsta, ~injenica {to kognitivni mehanizam posjeduje
kontingentnu vezu s istinom, mora da je bila korisnija za pre`ivljavanje vrste nego
{to bi to bili drugi izvori koji nemaju vezu s istinom. No, taj dodatni zahtjev ne
poma`e. Svaki od tih primjera mo`e se tako preina~iti da poslu`i kao protuprimjer
toj revidiranoj analizi. Posebice, primjere trebamo davati samo vezano uz hipotetsku
vrstu kod ~ijih su pripadnika vanredne mo}i za to~no poga|anje imale pozitivnu
(ali nikad otkrivenu) ulogu u evoluciji te vrste.
27 Ovdje se podrazumijeva da ne{to mo`e biti temeljni izvor samo ako predstavlja prirodni
propozicijski stav (tj. neakademski). Na primjer, intuicija, izgled, vjerovanje,
`elja, poga|anje, ~u|enje, itd. Taj zahtjev slu`i za blokiranje razli~itih ad hoc kontraprimjera,
npr. odnos izme|u x i p takav da x vjeruje p, a p je propozicija da ne
postoji najve}i prosti broj. Jasno je kako taj odnos ne predstavlja prirodni propozicijski
stav.
313