Epistemologija

11. A priori
Prirodni odgovor na te protuprimjere je ograni~avanje na{eg zahtjeva
za vjerodostojno{}u samo na temeljne izvore dokaza: ne{to predstavlja
temeljni izvor dokaza ako i samo ako posjeduje odgovaraju}u vrstu pouzdane
veze s istinom. U tom bismo slu~aju bili slobodni prihvatiti neki
drugi pristup netemeljnim izvorima; na primjer, ne{to predstavlja
netemeljni izvor dokaza vezanih uz dani predmet ako i samo ako se prema
najboljoj op}oj teoriji zasnovanoj na temeljnim dokazima, vezanim
uz dati predmet, za to mo`e (mo`da i nepouzdano) smatrati da posjeduje
pouzdanu vezu s istinom. 24 Ako prihvatimo tradicionalnu tezu da
fenomenalna iskustva i intuicija predstavljaju na{e temeljne izvore dokaza,
dok su svi drugi izvori netemeljni, 25 tada se navedenim protuprimjerima
ne bi moglo pobijati tu analizu netemeljnih izvora dokaza. U slu~aju
24 Mo`da je taj prikaz netemeljnih izvora samo idealizacija. Vidi Christopher Peacocke
(»Rationality Requirements, Knowledge and Contetnt«, u: Thoughts: An Essay on
Content, Oxford: Blackwell, 1986) za sugestivnu raspravu o tome kako idealizacije
mo`da funkcioniraju i u epistemologiji. Primjetimo i to da ne moram nu`no slijediti
prikaz temeljnih izvora dat u ovom tekstu. Za alternativni prikaz, vidi bilje{ku
25 u mom radu »On the Possibility of Philosophical knowledge«, Philosophical
Perspectives 10 (1996): 1-34. Ono {to je va`no za trenutnu raspravu jest to da postoje
neki prikazi konzistentni s reliabilisti~kim prikazom temeljnih izvora.
Taj pojam temeljnog izvora dokaza intuitivni je pojam, kojeg mo`emo shvatiti
uz pomo} primjera i grubih op}enitih na~ela. Sljedi nekoliko tipi~nih primjera.
Zavisno o epistemi~koj situaciji pojedinca, kalkulatori mogu slu`iti kao izvor dokaza
u aritmeti~kim pitanjima; godovi na drvetu kao dokaz starosti drveta; itd. Prirodno
je re}i da ti izvori nisu jednako temeljni kao i fenomenalno iskustvo, intuicija, opa-
`anje i svjedo~anstvo. Jednako je tako prirodno re}i da svjedo~anstvo nije jednako
temeljni dokaz kao i opa`anje, te da opa`anje nije jednako temeljni dokaz kao fenomenalno
iskustvo. No, temeljniji od fenomenalnog iskustva dokazi ne mogu biti.
Evo i nekoliko grubih na~ela. Izvor je temeljan ako i samo ako svoj status izvora
dokaza bitno posjeduje, a ne zbog svoje povezanosti s drugim izvorima dokaza. Izvor
je temeljan ako i samo ako nijedan drugi izvor dokaza nema ve}i autoritet. Izvor
dokaza je temeljan ako i samo ako njegovi iskazi spre~avaju zapadanje u regressus in
infinitum. Iako takvi primjeri i na~ela slu`e za u~vr{}ivanje na{e pa`nje na istaknuti
intuitivni pojam, oni ne ~ine definiciju. Definicija je na{ cilj u tekstu.
25 Bi li intuicija mogla biti netemeljni izvor? Ne. Kao prvo, u odjeljku 1 smo ve} iznijeli
na vidjelo intuitivna poimanja u konkretnim slu~ajevima koja podr`avaju tezu
da je intuicija jednako temeljna kao i iskustvo (ili bilo koji drugi izvor iskustva).
Kao drugo, kao {to nam je Quine pokazao, na{a najbolja sveobuhvatna ~isto empirijska
teorija ne potvr|uje da na{a modalna intuitivna poimanja posjeduju pouzdanu
vezu s istinom te, stoga, ona ne uspijeva objasniti dokazni status tih intuitivnih
poimanja. Tako, unutar trenutne obja{njavala~ke strategije, nemamo druge alternative
ve} identificirati intuiciju kao temeljni izvor iskustva. Ta se ideja detaljnije razra|uje
u 6 odjeljku mog rada »Philosophical Limits of Scientific Essentialism«, Philosophical
Perspectives 1 (1987): 289-365.
311