Epistemologija

George Bealer
pretpostavljanje onog {to se `eli dokazati. Stoga radikalni empiristi ni na
jedan od ta dva na~ina ne mogu savladati opravdanu sumnju u to da njihov
postupak vodi do opravdanih teorija. Stoga opravdana sumnja ostaje.
U tom je smislu na{a epistemi~ka situacija »hermeneuti~ka«: kad se
arbitrarno odmaknemo od nje, generiraju se opravdane sumnje, a u na-
~elu nema na~ina da ih savladamo. To je sudbina radikalnog empirizma.
Samo se standardni postupak opravdavanja ne suo~ava s tim problemom:
budu}i da zadovoljava – i zapravo, sa~injava – epistemi~ku normu nema
razloga da sumnjamo u opravdanost teorija koje uz njegovu pomo} dobivamo;
i tako se problem niti ne javlja.
2. Modalni reliabilizam: Za{to su intuicije dokazi
[to obja{njava za{to intuicije predstavljaju dokaze? U svom radu »Philosophical
Limits of Scientific Essentialism« (Filozofske granice znanstvenog
esencijalizma) tvrdim da jedina valjana vrsta obja{njenja jest obja{njenje
koje se na neki na~in temelji na istini (tj. reliabilisti~ko obja{njenje). U
Philosophical Limits of Science (Filozofske granice znanosti) tu tvrdnju
dokazujem detaljnije, razmatraju}i i razna druga mogu}a obja{njenja –
pragmatisti~ko, koherentisti~ko, konvencionalisti~ko, kontekstualisti~ko
te ono koje se temelji na pravilima (odnosno praksi). U ovom kontekstu
pretpostavit }u da su ta dokazivanja uspje{na i da se moramo okrenuti
obja{njenju koje se temelji na istini. Ta }e pretpostavka mnogim ~itateljima
djelovati prihvatljivo nezavisno od spomenutih dokaza.
Reliabilizam je povezivan s analizama spoznaje i opravdavanja, analizama
koje ve}ina dana{njih filozofa odbacuje. No na{a tema nije ni spoznaja
ni opravdavanje ve} dokazi. Ta je razlika korisna jer u tom smislu
reliabilizam vi{e obe}ava. Ipak ne kao op}a teorija dokaza: izvori dokaza
koji se tradicionalno svrstavaju me|u netemeljne (ili izvedene) dokaze
podlo`ni su protuprimjerima sli~nim onima koji se koriste protiv reliabilisti~kih
teorija opravdavanja. Na primjer osobi koja je bila izlo`ena
sustavnim neotkrivenim la`ima svjedo~anstvo bi i dalje slu`ilo kao izvor
dokaza (razloga za vjerovanje). Stoga pouzdanost nije nu`an uvjet da bi
se ne{to smatralo izvorom dokaza. Pouzdanost tako|er nije niti dovoljan
uvjet da bi se ne{to smatralo izvorom dokaza: kao i u slu~aju opravdavanja,
slu~ajevi kao {to su nomolo{ki pouzdana vidovitost itd. predstavljaju
prima facie protuprimjere.
310