Epistemologija

11. A priori
jest dokaz; na primjer, kori{tenje astrolo{kih karti kao dokaza za ne{to
{to }e se desiti te{ko da je dovoljno da one doista postanu dokazom da
}e se ne{to desiti.
Jedan od na~ina na koje mo`emo pokazati da intuicija doista jest
dokaz jest i taj da se prisjetimo raznih intuicija koja to impliciraju. Iako
je taj izravni put u potpunosti ispravan, on ne}e uvjeriti skeptika. Da
bismo u tome uspjeli potreban nam je poseban oblik dokaza ~ija je namjena
uvjeravanje onih ~ija su gledi{ta u sukobu s u~inkovito{}u uobi~ajenih,
izravnih dokaza i to u skladu s njihovim uvjetima. Samopobijaju}i
dokazi spadaju u tu kategoriju. U radu »Nedosljednost empirizma« 19
iznosim tri jasna samopobijaju}a dokaza kojima pokazujem da se radikalni
empiristi, koji odbacuju intuiciju kao dokaz, suo~avaju sa samopobijaju-
}om epistemologijom. Kako bih pobli`e predo~io ovu vrstu dokazivanja,
ukratko }u ocrtati jedan od tih dokaza protiv radikalnog empirizma, stajali{ta
prema kojem samo fenomenalna iskustva i/ili opa`anja mogu imati
dokaznu vrijednost. 20
Zamislimo apsurdno stajali{te pod nazivom vizualizam – gledi{te
prema kojem bi od svih na{ih fenomenalnih iskustava samo vizualna iskustva
predstavljala dokaz, pri ~emu bi se arbitrarno isklju~ivala nevizualna
iskustva (taktilna, auditivna, itd.). Na koji se relevantan na~in radikalni
empirizam razlikuje od vizualizma? Da bi izbjegli prihva}anje nedokazanog
kao dokazanog, radikalni empiristi moraju odgovoriti s pozicije
unutar granica uobi~ajenog postupka opravdavanja. Pitanje je sljede}e:
biva li intuicija – za razliku od nevizualnog iskustva – isklju~ena kao izvor
dokaza i prilikom primjene samokriti~nosti, kao dijela uobi~ajenog postupka
opravdavanja?
S obzirom na tri temeljna na~ela – dosljednost, potkrjepljivanje i potvrdu
– intuicija se zna~ajno razlikuje od sumnjivih izvora dokaza kao {to
su astrolo{ke karte, listovi ~aja, tarot, proro~anstva, ptice i tome sli~no.
Kao prvo, intuicije neke osobe u konkretnim slu~ajevima u velikoj su
19 The Aristotelian Society, Supplementary Volume 56 (1992): 99-138. Ponovo tiskanu
u: Rationality and Naturalism, Steven J. Wagner i Richard Warner (ur.), Notre
Dame: University of Notre Dame Press, 1993.
20 Za razliku od radikalnog empirizma, Humeov umjereniji empirizam shva}a intuitivna
poimanja povezanosti me|u idejama kao dokaze. Akademsko je pitanje uklju~uju
li Humeovi odnosi izme|u ideja neke od analiti~nosti. Ako je tome tako, njegovo
je gledi{te tako|er samopobijaju}e (ali iz pone{to druga~ijih razloga). Ako tome pak
nije tako, ono podsje}a na neku vrstu umjerenog racionalizma koju ovdje branim.
305