Epistemologija

11. A priori
planetom blizankom, Burgesov primjer s artritisom, vi{estruka shvatljivost
itd. Kori{tenje intuicija prevladava u logici, aritmetici, teoriji skupova,
itd. Jasno je da kori{tenje intuicija kao dokaza (ili razloga) jest dio na{eg
standardnog postupka opravdavanja vjerovanja. To naravno ne povla~i
za sobom da intuicije jesu dokazi; to }emo pokazati kasnije.
Fenomenologija intuicija
Pod intuicijom ne podrazumijevamo nikakvu magi~nu mo} ili unutra{nji
glas ili tajnovitu »sposobnost«, niti bilo {to takvo. Da biste intuitivno
pojmili da A, dovoljno je da vam se ~ini da A. Rije~ »~ini se« ovdje se
ne koristi kao izraz opreznosti ili ogra|ivanja, ve} kao izraz za autenti~nu
vrstu svjesnog doga|aja. Na primjer kada prvi put uzmete u razmatranje
jedan od de Morganovih zakona, ~esto se ~ini da nije niti istinit niti la`an;
no nakon kratkog razmi{ljanja de{ava se ne{to novo: zakon se iznenada
~ini to~nim. Naravno »~initi se« u ovom slu~aju predstavlja intelektualni
fenomen, a ne osjetilni ili introspektivni (ili imaginativni). Iz tog razloga
intuicije se ubrajaju me|u »podatke razuma«, a ne »podatke iskustva«.
U na{em kontekstu, kad govorimo o intuiciji, pritom mislimo na
»racionalnu intuiciju«. Ona se razlikuje od onoga {to fizi~ari nazivaju
»fizikalnom intuicijom«. Posjedujemo fizikalnu intuiciju da }e se ku}a
sru{iti ako su joj temelji tro{ni. To se ne smatra racionalnom intuicijom,
jer se ne predstavlja kao nu`no: ne ~ini se da ku}a tro{nih temelja mora
pasti; jednostavno je mogu}e da ona ostane na istom mjestu ili ~ak da se
uzdigne. S druge strane, kad posjedujemo racionalnu intuiciju, primjerice,
»ako P onda ne ne-P«, ona nam se predstavlja kao nu`nost: ~ini se
kao da to ne mo`e biti druga~ije, mora biti istinito da »ako P onda ne
ne-P«. 17
Intuicija se tako|er mora razlikovati od vjerovanja: vjerovanje nije
situacija u kojoj nam se ne{to ~ini, dok intuicija jest. Na primjer postoje
mnogi matemati~ki teoremi u koje vjerujem (jer sam vidio njihove dokaze),
no za njih mi se ne ~ini da su istiniti, niti mi se ~ini da nisu istiniti;
ni u jednom od tih slu~ajeva intuicija mi ni{ta ne govori o njima.
17 Uzgred, Kripke, kao {to je ve} nazna~eno, vjeruje da postoji neka vrsta a priori
spoznaje o odre|enim kontingentnim ~injenicama (npr., du`ina standardne {ipke od
jednog metra) povezana s uvo|enjem imena putem odredbe. Ako je to istina te
doista postoje racionalne intuitivne spoznaje povezane s ovom vrstom a priori spoznaje,
ove bi primjedbe trebalo dotjerati.
303