Epistemologija

George Bealer
veza izme|u intuicija i istine trebala postojati. Prema tom obja{njenju ta
veza nema nikakav tajnoviti ili nadnaravni izvor (kao {to ga mo`da ima
u Gödelovoj teoriji matemati~ke intuicije 15 ) ve} jednostavno predstavlja
posljedicu onoga {to, po definiciji, razumijemo kao posjedovanje – razumijevanje
– pojmova koji su dio na{ih intuicija. Uzmu li se zajedno, ta
tri dijela formiraju temelj jedinstvenog op}eg prikaza spoznaje a priori,
prikaza koji obe}ava razja{njenje odnosa izme|u disciplina koje se bave
spoznajom a priori – logike, matematike i filozofije – te empirijskih
znanosti. 16
1. Intuicija i dokaz
Na{ uobi~ajeni postupak opravdavanja vjerovanja
Po~et }u s pregledom nekih o~itih istina o postupku kojeg obi~no koristimo
za opravdavanje na{ih vjerovanja i teorija. Prva ~injenica je da nam
kao dokazi obi~no slu`e razli~ite stvari – na primjer pojavna iskustva,
opservacije, svjedo~anstva. Kao {to smo ve} nazna~ili, neko} je ve}ina
ljudi prihva}ala doktrinu da je spoznaja opravdano istinito vjerovanje, no
pomo}u Gettierovih primjera mo`emo pokazati da je to bilo pogre{no.
Posebice, intuitivno nam je o~ito da bi se mogle javiti situacije poput
onih koje su opisane u Gettierovim primjerima, a tako|er nam je intuitivno
o~ito da u nekoj od takvih situacija osoba ne bi mogla spoznati
stvar o kojoj je rije~ premda bi imala opravdano istinito vjerovanje. Te
intuicije – da su takve situacije mogu}e te da u njima osoba ne mo`e
spoznavati – na{ su dokaz (razlog za vjerovanje) da je tradicionalna teorija
pogre{na. Takva vrsta kori{tenja intuicija kao dokaza sveprisutna je
u filozofiji; prisjetimo se samo nekoliko primjera: Chisholmovo opa`ajno-
-relativisti~ko pobijanje fenomenalizma, Chisholmovo, Geachovo i
Putnamovo pobijanje biheviorizma, Putnamovi primjeri sa Zemljinom
15 Kurt Gödel, »What is Cantor’s Continuum Problem?«, Collected Works, vol. II,
Solomon Feferman i dr. (ur.), New York: Oxford, 1990, str. 254-70 i »Some Basic
Theorems on the Foundations of Mathematics and Their Implications«, Collected
Works, vol. III, 1995, str. 304-323.
16 Stajali{ta predstavljena u ovom radu, detaljnije se razvijaju i brane u mojoj knjizi
Philosophical Limits of Science (New York: Oxford u tisku) i u raznim radovima navedenim
u nas-tavku i u odabranoj bibliografiji na kraju ovog zbornika.
302