Epistemologija

George Bealer
stvari spoznatljive a priori nisu ujedno i analiti~ke. Na primjer, ve} navedena
na~ela supervenijencije i tranzitivnosti su spoznatljiva a priori, ali nisu
analiti~ka. (3) Neke nu`ne istine nisu ujedno i spoznatljive a priori.
Znanstveni esencijalizam nas na primjer u~i da je nu`no da voda bude
H 2O, no ta je nu`nost spoznatljiva samo uz pomo} empirijske znanosti. 3
Preostale tri implikacije (one s desna na lijevo) tako|er su dovedene
u pitanje: (1) Neki tvrde da neke analiti~ke istine nisu ujedno i nu`ne;
na primjer odre|ene indeksikalne re~enice, kao {to je re~enica »Ja sam
ovdje«, navodno su analiti~ke, ali slu~ajne. 4 (2) Ukoliko pretpostavimo
da su definicije analiti~ke te da znanstvene definicije jesu definicije, utoliko
neke analiti~ke istine ne bi bile spoznatljive a priori. Znanstvene
definicije (npr. voda = def H 2O) bile bi iznimke. (3) Neki tvrde da nije
sve a priori spoznatljivo ujedno i nu`no. Na primjer, tvrdi se da je ~ovjek
koji je uveo izraz »metar« kao naziv za duljinu standardne poluge od
jednog metra a priori znao da je duljina te poluge jedan metar, no ~injenica
{to duljina te poluge jest jedan metar slu~ajna je. 5 Iako je uspje{nost
ovih triju izazova ne{to manje jasna, 6 prethodne tri primjedbe su vrlo
uvjerljive. A to je dovoljno da bismo pokazali da su sve tri ekvivalencije
pogre{ne.
Quineov napad
Sredinom dvadesetog stolje}a W. V. Quine je izveo svoj poznati napad
na razlikovanje izme|u analiti~kog i sinteti~kog. Poprili~no u duhu
Berkeleyevog skepticizma glede smislenosti »supstancije« i Humeovog
skepticizma glede smislenosti »nu`ne povezanosti« (»u svim tim izrazima,
tako primijenjenim, zaista nemamo jasnog zna~enja i imamo koristi
samo od obi~nih rije~i, bez nekih jasnih i odre|enih ideja«), Quine dr`i
da izrazi »analiti~ko« i »sinteti~ko« nemaju smisla. Quineov dokaz je
3 Saul Kripke, »Naming and Necessity«, u: Semantics of Natural Language, Davidson
i Harman (ur.), Cambridge, Mass.: Harvard, 1980. Hilary Putnam, »The Meaning
of ‘Meaning’«, u: Language, Mind, and Knowledge, Minnesota studies in the Philosophy
of Science, svezak 8, Minneapolis: University of Minnesota Press, 1975, str.
131-91.
4 David Kaplan, »On the Logic of Demonstratives«, Midwest Studies in Philosophy 4
(1979): 401-14.
5 Kripke, Naming and Necessity.
6 Na mene osobno, najve}i dojam ostavlja druga primjedba.
298