Epistemologija

William Alston
nekim slu~ajevima to bi mogao biti zrak ili prostor u odre|enim predjelima
okoline. No mogu}u alternativu za koju se ~ini da obuhva}a i sve
halucinacije (a tako|er i snove, ako ih treba svrstati me|u opa`ajna
iskustva), predstavlja naro~ito jasna mentalna slika. Takav pristup ne bi
bio ba{ privla~an materijalistima i mnogim drugim suvremenim filozofima.
No doista postoje zna~ajni psiholo{ki dokazi da se mentalne slike
opa`aju na vrlo sli~an na~in kao i izvanjski objekti. Tim se pitanjem ovdje
mo`emo baviti samo toliko da ustvrdimo kako je neki takav smjer razvoja
nu`an da bi se izravnom realizmu omogu}ilo da se pozabavi halucinacijama.
Vi{e vezano uz na{u temu postojanje halucinacija komplicira primjenu
izravnog realizma na pitanje na koji na~in iskustvo mo`e opravdati
opa`ajno vjerovanje. Prema onome kako sam to izlo`io, teorija izravnog
realizma nam u pogledu opa`ajnog iskustva daje istinski uvid u to kako
iskustvo mo`e opravdati opa`ajno vjerovanje i to na sljede}i na~in.
Budu}i da iskustvo jest stvar objekta, o, koji se iskustvu opa`atelja predstavlja
kao P, {to prenosi opravdanost prima facie na vjerovanje da o jest
P, na temelju izrazito uvjerljivog na~ela da je prima facie pouzdano pretpostavljati
da stvari jesu onakve kakvim se iskustveno pokazuju. No sad
smo primorani suo~iti se s ~injenicom da u slu~aju nekih iskustava nije
rije~ o objektu onakve vrste kakvom se ~ini da ga opa`aji prikazuju, koji
se predstavlja kao takav i takav. Pretpostavimo da imam halucinaciju
ra~unala koje se, koliko mogu re}i na temelju tog iskustva, vizualno predstavlja
kao ra~unalo na ~ijem zaslonu je ispisana rije~ »eksternalizam«?
Opravdava li to iskustvo vjerovanje prima facie da se ispred mene nalazi
ra~unalo na ~ijem je zaslonu ispisana rije~ »eksternalizam«? S jedne strane
izgleda da moram smatrati da iskustvo to i ~ini sve dok nema na~ina da
ustvrdim kako ono ~ega sam svjestan nije zbiljsko ra~unalo. No tada
moram napustiti jednostavnu epistemolo{ku primjenu izravnog realizma
za koju sam ga preporu~ivao. Opravdanost opa`ajnih vjerovanja pomo}u
iskustva vi{e ne bi bilo ograni~eno na slu~ajeve u kojima se objekt na
koji se vjerovanje odnosi izravno javlja subjektu kao takav i takav. Doista
se ~ini kako izravni realizam po tom pitanju nije u ni{ta boljoj poziciji
od svojih rivala. Jer i mi smo ovdje u poziciji u kojoj moramo pokazati
na koji na~in ~isto intramentalno iskustvo mo`e prenijeti opravdanost
na vjerovanje o ne~em ekstramentalnom.
Po tom pitanju izravni realizam mo`e zauzeti dvije pozicije, jednu
vi{e eksternalisti~ku i jednu vi{e internalisti~ku. U prvom slu~aju dr`imo
294