Epistemologija

10. Opa`ajna spoznaja
iskustva predstavljaju podr{ku sna`nijem ili slabijem prigovoru izravnom
realizmu. Sna`niji prigovor je taj da opa`ajno iskustvo nikada ne uklju~uje
izravnu svijest o zbiljskim izvanjskim objektima. Smatra se da to pokazuje
bitna nemogu}nost da se razlikuju halucinacije i stvarnost. Ne treba pretpostavljati
da ih se nikada ne mo`e fenomenolo{ki razlikovati jer to je
o~ito pogre{no. ^injenica da je to ponekad nemogu}e dovoljna je. Tvrdi
se da, budu}i da je vjerodostojno opa`ajno iskustvo iste vrste, u iskustvenom
smislu, kao i (neke) halucinacije te budu}i da halucinacije ne uklju~uju
svijest o izvanjskom objektu, isto vrijedi i za opa`ajno iskustvo. Tako smo
natjerani na neku vrstu ~isto subjektivnog tuma~enja cjelokupnog
opa`ajnog iskustva.
Ahilova peta ovog dokaza je pretpostavka da je ontolo{ka struktura
iskustva u potpunosti otvorena za introspekciju. Otkud ta pretpostavka?
Za{to bismo pretpostavljali da nema razlika u ontolo{koj strukturi koje
nisu otkrivene subjektovoj izravnoj svijesti? Za{to iskustvo, kroz koje se
objekt doista predstavlja opa`atelju, fenomenolo{ki ne bi bilo jednako
onom za koje to ne vrijedi? Nakon {to postavimo ta pitanja, vidimo da
navedeni dokaz po~iva na predrasudama bez temelja. Ako to zahtijevaju
potrebe teorije, slobodno mo`emo pretpostaviti da se stanja stvari koja
se fenomenolo{ki ne mogu razlikovati ontolo{ki zna~ajno razlikuju.
[tovi{e ne moramo se ograni~iti na pozivanje na apstraktne mogu}nosti.
Trajne rasprave oko naravi opa`ajnog iskustva rje~ito su svjedo~anstvo o
~injenici da na{a izravna svijest o na{em iskustvu nije dovoljna da bi
rije{ila to pitanje. Ako opa`ajno iskustvo otvoreno pokazuje svoju ontolo{ku
strukturu, za{to su toliki filozofi uvjereni da se ono sastoji od
svijesti o ne-fizi~kim osjetilnim podacima, a mnogi drugi su uvjereni u
suprotno? Rafinirana ontolo{ka struktura opa`ajnog iskustva je pitanje
teorije, a ne uobi~ajenog iskustva pojedinca o njegovim vlastitim svjesnim
stanjima.
No ~ak i ako halucinacije ne dokazuju da opa`ajno iskustvo nikad
nije izravna svijest o izvanjskim objektima, zasigurno dokazuju da ona
to nije uvijek. A to je dovoljno da bi pokazali da izravni realizam, kako
je prikazan dosad, ne mo`e predstavljati prihvatljiv prikaz opa`ajnog
iskustva. Mo`emo ga prihvatiti kao ispravan prikaz vjerodostojnog
opa`ajnog iskustva, no postoje jaki razlozi da poku{amo prona}i jedinstvenu
teoriju. Najbolja strategija za pobornika izravnog realizma bila bi
prona}i neku drugu vrstu bi}a koje se subjektovoj svijesti predstavlja
izravno kao takvo i takvo kad nikakav fizi~ki objekt nije u blizini. U
293