Epistemologija

William Alston
mnogim drugim sferama misli unato~ tome {to nije neproblemati~an.
Stoga dr`e da su pokazali barem to da nema nikakvih posebnih epistemolo{kih
problema vezanih uz opa`anje. No ozbiljnija pote{ko}a s
kojom se njihovo stajali{te mora suo~iti ti~e se njihovog fenomenalisti~kog
vi|enja fizi~kih objekata. Chisholm je u svom klasi~nom radu
pokazao da je nemogu}e zapo~eti s formulacijom skupa propozicija koje
se ti~u uvjeta pod kojima subjekt S do`ivljava iskustvo vrste I, skupa ~ija
bi ekvivalentnost s odre|enom fizi~kom ~injenicom bila imalo prihvatljiva,
a da antecedensi uvjetnih propozicija ne sadr`e fizi~ke ~injenice. 25
Stoga se projekt reduciranja propozicija o fizi~kim objektima na propozicije
vezane isklju~ivo uz iskustva ne mo`e provesti.
Pote{ko}e na koje nailaze Price, Broad i njima sli~ni prilikom konstruiranja
prihvatljivog gledi{ta o tome na koji na~in opa`ajno iskustvo
mo`e opravdati vjerovanja o izvanjskom svijetu, uvjetovane su izme|u
ostalog i time {to oni smatraju da epistemi~ka opravdanost sama po sebi
vodi do istine. To zna~i da koncept epistemi~ke opravdanosti uklju~uje
i ideju prema kojoj je vjerovanje vjerojatno istinito, ako posjeduje visoku
razinu opravdanosti. Kao {to su mnogi epistemolozi uvjerljivo tvrdili,
ako epistemi~ku opravdanost ne shva}amo na taj na~in, za{to bismo toliko
brinuli o tome jesu li na{a vjerovanja opravdana ili ne? 26 Kombiniranje
tog uvjerenja s vlastitim tuma~enjem opa`ajnog iskustva iz perspektive
osjetilnog podatka te realizmom u pogledu fizi~kih objekata, jest ono {to
ih tjera prema onome {to sam nazvao »izbjegavanje odgovornosti«. No
druga mogu}a reakcija na taj problem je napu{tanje ideje da opravdanost
vodi do istine i osloba|anje opravdanosti od tih ograni~enja. Na to
nailazimo kod Chisholma. On smatra da mi posjedujemo intuitivnu ideju
o tome je li vjerovanje vi{e ili manje opravdano, ideju koja je konceptualno
nezavisna od istine ili vjerojatnosti istine. Tako|er smatra da u mnogim
slu~ajevima intuitivno, a priori, znamo posjeduje li dano vjerovanje
odre|enu razinu opravdanosti ili ne te da od tih slu~ajeva mo`emo induktivno
generalizirati do na~ela koja postavljaju uvjete opravdanosti. 27
25 Roderick Chisholm, »The problem of Empiricism«, Journal of Philosophy XLV
(1948).
26 Pronicljiva formulacija tog argumenta mo`e se na}i u BonJuor, The Structure of
Empirical Knowledge, pogl. 1.
27 Iako prioritet posebnih slu~ajeva dominira njegovim napisima, on ponekad sugerira,
kao {to smo ve} primjetili, da se op}enita na~ela opravdanosti izravno spoznaju a
priori.
290