Epistemologija

10. Opa`ajna spoznaja
vjerovanja treba shva}ati kao prima facie pouzdana samim time {to su
formirana. Ona su, mogli bismo re}i, prima facie samoopravdana samim
time {to su opa`ajna vjerovanja. Citiraju}i Chisholma, »ako pojedinac
vjeruje da je ispred njega drvo, tada… taj intencionalni stav, to vjerovanje,
naginje tome da pretpostavku kako to vjerovanje ima zbiljski objekt
u~ini vjerojatnom«. 23 Price pak ka`e: »postojanje pojedinog vizualnog ili
taktilnog osjetilnog podatka je prima facie dokaz (1) u korist postojanja
materijalne stvari kojoj taj osjetilni podatak pripada, (2) u korist pretpostavke
da ta stvar posjeduje prednju povr{inu op}enite naravi.« 24 To nazivam
izbjegavanjem odgovornosti jer odustaje od poku{aja da prona|e
bilo koju vrstu shvatljive veze izme|u prirode iskustva i sadr`aja opa`ajnog
vjerovanja formiranog na osnovu njega koja bi nam omogu}ila da razumijemo
na~in na koji iskustvo mo`e podr`ati takvo vjerovanje. Ta je
pozicija jednako neutralna s obzirom na ustrojstvo iskustva, kao i eksternalisti~ka
pozicija kojom smo se bavili ranije.
[to je temelj tog na~ela samoopravdanosti prima facie, ako ga uop}e
ima? U tom se pogledu stavovi razlikuju. Chisholm ponekad dr`i da ga
se izravno spoznaje a priori, ponekad da ono svoj status duguje ~injenici
{to je dio sustava na~ela koji najbolje obuhva}a pojedine intuitivne spoznaje
pojedinih slu~ajeva opravdanosti, ponekad opet da je to jedini na~in
izbjegavanja skepticizma. Price se, nakon istra`ivanja razli~itih mogu}nosti,
priklanja gledi{tu da je »opa`ajna svijest krajnji oblik svijesti nesvodiv
na nijedan drugi; te nadalje autonomni ili samokorigiraju}i oblik
svijesti«. Drugim rije~ima, tom na~elu nije potrebna nikakva izvanjska
podr{ka iako ono nije samorazumljivo. Jasno je kako spomenuti teoreti-
~ari pristaju na manje od onoga ~emu su se nadali i prvotno stremili te
poku{avaju prona}i na~in kako da se zadovolje onim {to su na{li.
[to se ti~e fenomenalista oni nisu suo~eni s ontolo{kim jazom
izme|u iskustva i tjelesnog svijeta, no to ne zna~i da su uspjeli rije{iti
epistemolo{ko pitanje. ^ak i ako fizi~ke stvari ili ~injenice nisu ni{ta vi{e
do osjetilna iskustva koja bi se pojavila pod odre|enim okolnostima, i
dalje smo suo~eni s problemom na koji na~in spoznajemo ne{to o neograni~enom
broju takvih mogu}nosti iz pojedinog osjetilnog podatka
ili osjeta ili nekom ograni~enom broju istih. Fenomenalisti op}enito
tvrde da je to pitanje indukcije, modusa zaklju~ivanja koji je klju~an u
23 Chisholm, Theory of Knowledge, str. 47.
24 Price Perception, str. 185.
289