Epistemologija

John Greco
ili se koriste empirijskim istra`ivanjem one vrste koja je povezana s prirodnim
znanostima, ali s drugim sredi{njim zada}ama to nije slu~aj.
Kontekstualizam Kao {to smo naprijed vidjeli, postoje razlozi za mi{ljenje
da su razne zna~ajke konteksta relevantne kad je rije~ o tome posjeduje
li neka osoba spoznaju ili opravdano vjerovanje. U najop}enitijem smislu
rije~i, »kontekstualizam« u epistemologiji tvrdi da je epistemi~ki status
svakako relativan spram konteksta. Ogled Keitha DeRosea istra`uje kontekstualizam
op}enito i usredoto~uje se na jednu ina~icu te teze. Pobli`e
re~eno, on brani stajali{te prema kojemu (a) konverzacijski kontekst
utje~e na istinosne uvjete spoznajnih atribucija i prema kojemu se (b) to
zbiva povisivanjem ili sni`avanjem standardâ spoznaje koji su relevantni
za to je li neka atribucija istinita ili la`na.
Pretpostavimo, na primjer, da `urno vozite kako biste do{li do protuotrova
za otrovanu `rtvu koja umire i netko izjavi da je promet na odre-
|enoj cesti rijedak. Budu}i da ste u situaciji koja bi za doti~nu osobu
mogla zavr{iti kobno, standardi spoznaje postaju vrlo visoki. Ne biste
prihvatili da ta osoba to zna ako razlozi njezine tvrdnje nisu izvrsno
utemeljeni. ^injenica da je ista ta osoba u pravu kad tvrdi to isto, mo`e
u drugom kontekstu biti mnogo manje va`na. Uzmimo da naprosto
poku{avam odlu~iti kojim putem da po|em ku}i na kraju dana i da mi
se nimalo ne `uri. U tom }u slu~aju biti mnogo popustljiviji s obzirom
na znanje te osobe. Dvoje ljudi koji si navodno me|usobno protuslove
kad je rije~ o tome zna li netko ne{to, mogu, dakle, oboje govoriti ne{to
istinito. Ako konverzacijski kontekst prve osobe postavlja vi{e standarde
nego konverzacijski kontekst druge, onda obje mogu biti u pravu kad
jedna ka`e »S ne zna P« a druga »S zna P«.
DeRose tvrdi da kontekstualizam dopu{ta ~vrstu dijagnozu skepticizma.
Pobli`e kazano, skepti~ki argumenti ude{avaju konverzacijski kontekst
tako da spoznajne standarde dovode na neobi~no visoku razinu.
U~iniv{i to, skeptik je u pravu kad ka`e da ne znamo ono za {to obi~no
tvrdimo da znamo. No ispostavlja se da popu{tanje skeptiku u tome
nema uobi~ajene skepti~ke posljedice. Jer, u normalnim su kontekstima
(tj. kontekstima koji se ne odnose na visokospecijalizirano filozofijsko
istra`ivanje), spoznajni standardi mnogo ni`i, tako da mi doista znamo
mnoge stvari za koje u pravilu tvrdimo da ih znamo.
Postoji, me|utim, va`an prigovor kontekstualizmu. Kontekstualista
se, naime, optu`uje da brka dva povezana pitanja: (a) je li sud kao {to je
18