Epistemologija

10. Opa`ajna spoznaja
je to? Naravno moglo bi biti eksternalisti~kih veza kakve, na primjer, razmatraju
protu~injeni~ni ili reliabilisti~ki pristupi. Mogu}e je da »osje}ati
na odre|en na~in« predstavlja pouzdanu naznaku prisutnosti javorovog
drveta ili da je na~in na koji odre|eno »osje}anje« uzrokuje vjerovanje
da ulicom prolazi auto pouzdan. No mi trenutno istra`ujemo mogu}nost
vi{e internalisti~ke opa`ajne epistemologije prema kojoj je opa`ajno
vjerovanje opravdano samo ako opa`atelj ima, ili bi mogao imati, neki
uvid u na~in na koji njegovo iskustvo ~ini opravdanim vjerovanje o
izvanjskoj okolini, kojeg ujedno i uzrokuje. A ~ini se da nam izravni realizam
to nudi na na~in na koji to drugi pristupi ne ~ine. Pretpostavka da
to {to list izgleda `ut podr`ava vjerovanje da list jest `ut jednako je jasna
kao i uvjerljivost pretpostavke da, op}enito i u odsutnosti dovoljnih razloga
za suprotno mi{ljenje, opa`ajne stvari doista jesu onakve kakvima
se opa`ajno ~ine. Nasuprot tome iz drugih je navedenih perspektiva
te{ko vidjeti kako opa`ajno iskustvo mo`e pru`iti bilo kakvu vjerodostojnost
prima facie. Kasnije }emo vidjeti da stvari nisu tako ru`i~aste po
izravni realizam kao {to nam to ova uvodna tvrdnja sugerira. No za sada
bih `elio istra`iti {to se doga|a kada se zagovornici drugih vi|enja
opa`ajnog iskustva pozabave epistemolo{kim problemom. Budu}i da
pristup naveden pod 4. nije zna~ajnije zastupljen u literaturi, ograni~it
}u raspravu na pobornike teorije osjetilne datosti i adverbijalne teorije.
Predstavnici teorije osjetilne datosti bit }e Broad, Price, Moore,
Russell i C. I. Lewis, dok }e adverbijalnu teoriju predstavljati Chisholm.
Ponajprije valja primijetiti da se svi oni sla`u sa mnom oko toga da
izgradnja intuitivno uvjerljivog mosta izme|u opa`ajnog iskustva, kako
ga oni vide, i navodno opa`enih ~injenica o izvanjskoj okolini, predstavlja
velik problem. Svi oni odbacuju jednostavne induktivne dokaze u korist
op}enitih odnosa izme|u iskustva i izvanjske ~injenice i to iz razloga koje
sam naveo u odjeljku ii. No kada poku{aju pokazati na koji na~in iskustvo
daje osnovu za vjerovanja o izvanjskom svijetu, vezano uz pitanje
ispravnog tuma~enja tih vjerovanja, dijele se u dvije skupine. Neki od
njih, a tu spadaju Broad, Moore, Price i Chisholm, po tom pitanju su
realisti. Oni prihva}aju zdravorazumsko stajali{te da je fizi~ki svijet, za
kojeg smatramo da ga opa`amo, radikalno druk~ije ontolo{ke prirode od
samog osjetilnog iskustva te jest ono {to jest, nezavisno od na{eg iskustva.
Fenomenalisti, poput C. I. Lewisa i Russella (u odre|enoj fazi) zagovaraju
tuma~enje fizi~kih objekata u smislu onih osjetilnih iskustava koje bi subjekt
u odre|enim okolnostima imao. Kad ka`emo da je na stolu tanjur,
287