Epistemologija

William Alston
isklju~ivo »u glavi«. 18 Kada dr`im da vidim crvenu jabuku, izravni realist
}e re}i da sam izravno svjestan ne~ega (jabuke, ako je sve u redu)
{to mi izgleda crveno i oblikovano poput jabuke. Prema teoriji osjetilne
datosti ja sam izravno svjestan crvenog osjetilnog podatka oblikovanog
poput jabuke, to jest naro~ite nefizi~ke pojedinosti koja postoji samo kao
nositelj osjetilnih kvaliteta kao {to su boja i oblik. Prema teoriji pojavne
kakvo}e izravno sam svjestan osjetilnih svojstava (nekog od svojih) trenutnih
mentalnih stanja, kao {to je na primjer crvenilo. Prema adverbijalnoj
teoriji ja osje}am na crveni na~in oblikovan poput jabuke.
Da bismo izbjegli zabune, dozvolite mi da razjasnim da izravni realizam,
kako ga ja tuma~im, ne dr`i da predstavljeni objekti uvijek jesu
onakvi kakvima se predstavljaju. Spojiv je s priznavanjem zna~ajnog broja
varavih pojava. X mo`e izgledati poput krave, a zapravo biti automobil.
Kula u daljini se mo`e ~initi okruglom, a zapravo biti ~etverokutna. I
tako dalje. Kad bi opa`ajne pojave uvijek ili u ve}ini slu~ajeva bile varave,
one bi zasigurno bile mnogo manje epistemi~ki vrijedne nego {to dr`im
da jesu. No ne moraju biti nepogre{ive da bi bile vrijedne.
Razmatraju}i relevantnost ovih razli~itih pristupa s obzirom na
opa`ajnu epistemologiju, te{ko je ne ostati zapanjen prividnom nadmo}i
izravnog realizma. Gledano iz te perspektive samo opa`ajno iskustvo, u
normalnim okolnostima, sadr`i kognitivnu vezu s vanjskim objektima
koji su predmet opa`ajnih vjerovanja. Stoga se ~ini o~itim na koji na~in
iskustvo mo`e biti izvor spoznaje (opravdanog vjerovanja) o takvim
objektima. Ako mi list izgleda `ut ili mi se neka ku}a vizualno predstavlja
kao da ima dva prednja prozora, to je o~ita osnova pretpostavke da
list jest `ut i da ku}a ima dva prednja prozora (rije~ je, naravno, o prima
facie, opozivoj osnovi). No ostala tuma~enja, prema kojima iskustvo ne
uklju~uje nikakvu bitnu kognitivnu vezu s izvanjskim svijetom, nemaju
takvu intuitivnu opravdavaju}u snagu. Opa`ajno iskustvo je ~isto subjektivna
stvar te kao takvo ne posjeduje nikakve (pa ~ak ni prividne) informacije
o izvanjskoj okolini. Za{to bismo pretpostavljali da bi nam
osje}anje na neki odre|eni na~in, odnosno bivanje svjesnim nekog nefizi~kog
osjetilnog podatka ili pojavne kakvo}e mentalnog stanja, trebalo
i{ta re}i o tome {to se nalazi u neposrednoj blizini opa`atelja te kakvo
18 To, naravno, postavlja pitanje kako se izravni realizam nosi s primjerima kompletnih
halucinacija, u koje nije uklju~ena nikakva izravna svijest o izvanjskom objektu. Do
toga }u do}i kasnije.
286