Epistemologija

10. Opa`ajna spoznaja
slu napisan i ovaj esej, osje}aju se opravdanim u svojim pretpostavkama
da na{i uobi~ajeni na~ini formiranja opa`ajnih (i drugih) vjerovanja vode
do istine, dok mi u pojedinim slu~ajevima imamo razloga odbaciti tu
pretpostavku.
v
Ne bi bilo bezrazlo`no prikloniti se stajali{tu da ~ak ako eksternalisti~ki
prikazi, poput ovih, jesu adekvatni prikazi opa`ajne spoznaje (ne u smislu
opravdanosti) oni ipak ostaju manjkavi kao prikazi opravdanosti opa-
`ajnog vjerovanja. 15 Razlog tome je internalisti~ko ograni~enje koje je
dodu{e prihvatljivo primijeniti na opravdanost, ali ne i na spoznaju,
naime, da bi ne{to moglo opravdati vjerovanje subjekt mora imati neku
mogu}nost uvida u na~in na koji ono to ~ini. To je slabiji uvjet od onog
koji zahtijeva sposobnost utvr|ivanja opravdavaju}e u~inkovitosti isklju-
~ivo putem mi{ljenja. Jasno je da slu~aj formiranja opa`ajnih vjerovanja
mo`e zadovoljiti Dretskeove uvjete i a da subjekt nema nikakav uvid u
to. To vjerojatno vrijedi za ni`e oblike `ivotinja i malu djecu, a tako|er
bi moglo vrijediti i za mnoge jednostavne normalne odrasle. Sada }u
istra`iti na~ine na koje se opravdanost opa`ajnih vjerovanja mo`e tuma~iti
iz te vrste internalisti~ke perspektive.
No najprije bih trebao spomenuti ra{ireno stajali{te novijeg datuma
prema kojem ideja o opravdanosti vjerovanja uz pomo} iskustva predstavlja
zabludu. Tako Davidson, nakon {to je izrazio svoje mi{ljenje da
»ni{ta ne mo`e predstavljati razlog za prihva}anje nekog vjerovanja osim
drugog vjerovanja«, priznaje da jedinu ozbiljnu alternativu predstavljaju
poku{aji da se vjerovanja utemelje na iskustvu. No to ne}e biti dovoljno,
ka`e on. »Odnos osjeta i vjerovanja ne mo`e biti logi~ki, jer osjeti nisu
vjerovanja ili neki drugi propozicijski stavovi. Kakav je onda taj odnos?
15 Nije potrebno nagla{avati da }e paralelni pristup opravdanosti biti privla~niji od
svih drugih pristupa spoznaji svakome tko je u potpunosti uvjeren da je opravdanost
vjerovanja nu`na za spoznaju, jer dr`i da se spoznaji mora pristupiti kroz opravdanost.
Tako|er valja primijetiti da iako Goldman dr`i kako je pouzdanost ono {to
prenosi opravdanost na vjerovanja, izneseni Dretskeov prikaz opa`ajnog znanja ne
mo`e se pretvoriti u prikaz opravdanosti bez odre|ene doze »nasilja« nad njim.
Naravno, treba odbaciti istinosni zahtjev pod (I), a budu}i da uvjet pod (iii), onako
kako je iznesen, to implicira, on mora biti oslabljen, tako da ga se, na primjer,
pretvori u zahtjev za visokom vjerojatno{}u.
283