Epistemologija

William Alston
izraz nam se pokazuje kao druga formulacija iste temeljne ideje. Jer ako
se takav izgled u istim uvjetima ne bi pojavio kad vjerovanje ne bi bilo
istinito, kao {to Dretske zahtijeva, tada bi formiranje vjerovanja na
temelju tog izgleda bilo pouzdani na~in formiranja. Ali ako, poput
Goldmana i mnogih drugih reliabilista, ne `elimo ograni~iti formiranje
opa`ajnog vjerovanja ni na jednu takvu formulu, tada reliabilisti~ki pristup
postaje mnogo {ire primjenjiv. U svakom slu~aju reliabilizam je
eksternalisti~ki iz istih razloga kao i Dretskeov prikaz: za op}enitu pouzdanost
ovdje oprimjerenog modusa formiranja vjerovanja ne mo`emo
o~ekivati da bi se mogla ustvrditi isklju~ivo mi{ljenjem.
Prihvatljivo je pretpostavljati da ukoliko mo`emo uspje{no rukovati
Dretskeovim protu~injenicama te ukoliko posebne procese formiranja
vjerovanja mo`emo pridru`iti op}im »na~inima formiranja vjerovanja«,
~iju pouzdanost mo`emo ocijeniti na epistemi~ki upotrebljiv na~in, utoliko
oba eksternalisti~ka pristupa identificiraju va`no epistemi~ki pozitivno
svojstvo vjerovanja za koje se, kao i za istinu, ~ini vjerojatnim da
predstavlja dovoljan uvjet spoznaje. Glavni uzrok nezadovoljstva takvim
prikazima jest to {to nam ne daju nikakvu naznaku o tome kako mo`emo
odrediti jesu li u nekom pojedinom slu~aju njihovi uvjeti zadovoljeni.
Ako nas zanima ne samo razumijevanje koncepta opa`ajne spoznaje ve}
i to kada mo`emo smatrati da je posjedujemo, a kada ne, lako se mo`emo
osjetiti iznevjerenima. To ne zna~i da uop}e ne posjedujemo sposobnosti
odre|ivanja kada je neka protu~injenica, od one vrste koje iznosi Dretske,
istinita ili kada je odre|eni na~in formiranja opa`ajnog vjerovanja pouzdan.
No o~ito bi bilo po`eljno imati op}enitiju metodu za postizanje
toga, a eksternalisti~ki epistemolozi po tom pitanju ne obe}avaju mnogo.
Oni se izrazito trude (ispravno) ustvrditi da spoznaja (opravdano vjerovanje)
da b jest P, na temelju opa`aja, ne zahtijeva i sposobnost da znamo
ili poka`emo da postojimo. No biti sposoban razlu~iti postojimo li ili
ne, o~ito predstavlja kognitivnu potrebu. [tovi{e, kao {to dokazujem u
Pouzdanosti osjetilnog opa`anja, mi ne mo`emo konstruirati uspje{an
necirkularni dokaz da ono {to obi~no prihva}amo kao iskustveni temelj
opa`ajnih vjerovanja daje uglavnom istinita vjerovanja, {to predstavlja
ozbiljan problem za eksternaliste jer prema njihovom vi|enju pojedinac
posjeduje opa`ajnu spoznaju samo ako se opa`ajno vjerovanje o kojem
je rije~ temelji na iskustvu i to na na~in koji op}enito daje istinita vjerovanja.
Vrijedno je primijetiti da to njima ni najmanje ne smeta. Budu}i
da obi~no prihva}aju neskepti~ki pristup epistemologiji, u kojem je smi-
282