Epistemologija

10. Opa`ajna spoznaja
(i) b je P. (uvjet istinitosti)
(ii) S vidi n b.
(iii) Uvjeti pod kojima S vidi n b su takvi da b ne bi izgledalo kao L,
onako kako sada izgleda S-u, kad ne bi bilo P.
(iv) S, vjeruju}i da su uvjeti onakvi kakvim ih opisuje (iii), prihva}a
da b jest P. 12
(Dretske obja{njava kako vjerovanje da uvjet pod (iii) vrijedi, koje je
potrebno za uvjet (iv), mo`e biti vi{e ili manje implicitno.) To zna~i da
kada istinito vjerovanje da b jest P utemeljim na tome kako b izgleda, to
vjerovanje mo`emo smatrati spoznajom pod uvjetom da izgled predstavlja
adekvatnu naznaku da b jest P. A rije~ je o adekvatnoj naznaci
ako b ne bi izgledalo tako da nije P. Moje vizualno vjerovanje da je drvo
javor, koje se temelji na odre|enom izgledu tog drveta, mo`e se smatrati
spoznajom ako (u tim okolnostima) drvo ne bi tako izgledalo kad ne bi
bilo javor.
Taj prikaz je eksternalisti~ki, ne samo zbog istinosnog uvjeta pod (i),
ve} i, {to je jo{ zna~ajnije, zbog toga {to istinitost klju~ne protu~injenice
pod (iii), nije od takve vrste da bi se mogla ustvrditi isklju~ivo mi{ljenjem.
Dretske, kao i ve}ina eksternalista, uvjetom navedenim pod (iv) zahtijeva
da vjerovanje mora biti utemeljeno na relevantnim dokazima kako bi
ostvarilo pozitivan epistemi~ki status o kojem je rije~.
Dr`im da je Dretskeovo vi|enje, kao prikaz opa`ajne spoznaje, 13 vrlo
privla~no, iako, kao {to }u uskoro iznijeti, ono, ili barem njegovi odgovaraju}i
dijelovi, nisu toliko obe}avaju}i kao prikaz opravdanosti. Sada }u
re}i nekoliko rije~i o reliabilisti~kom pristupu. Temeljna ideja reliabilisti~kog
pristupa spoznaji ili opravdanosti jest ta da vjerovanje zadobiva
neki pozitivan epistemi~ki status time {to se formira na na~in koji je
op}enito pouzdan, na~in koji je, u prikladnom broju razli~itih slu~ajeva
u uvjetima u kojima se obi~no nalazimo, davao najistinitija vjerovanja. 14
Povezanost toga s Dretskeovim prikazom »adekvatnog ukazivanja« zavisi
o tome kako shva}amo izraz »formira se«. Ako ga tuma~imo u smislu
na~ina na koji se vjerovanje temelji na svojstvima iskustva (npr. izgledu),
12 Ibid., str. 79-88.
13 Kao i obi~no, postoje problemi vezani uz tu protu~injenicu. Dretske iznosi o{troumna
zapa`anja o tome kako ih valja interpretirati, ali u to ovdje ne mogu ulaziti.
14 Vidi Alvin Goodman, »What is Justified Belief?«, Journal of Philosophy, 73 (1979),
te Epistemology and Cognition (Cambridge, MA: Harvard University Press, 1986).
281