Epistemologija

William Alston
stvarima koje subjekt zna ili opravdano vjeruje [»dokazi« u u`em smislu],
ili iskustvu.) Ponajprije se susre}emo s pitanjem je li za opravdanost
dovoljno da pojedinac posjeduje dokaz ili je potrebno da se vjerovanje
temelji na tom dokazu. Iako }e odgovor na to pitanje znatno utjecati na
oblik {to }e ga poprimiti prikaz epistemi~ke opravdanosti, to nije od presudne
va`nosti za na{u trenutnu temu jer je vjerodostojno ograni~iti
opa`ajna vjerovanja na ona koja se temelje na opa`ajnom iskustvu, bez
obzira na pitanja o njihovoj opravdanosti.
Stoga je mogu}nost da se opa`ajno vjerovanje ne temelji na iskustvu,
koje tvori dokaz za njega, vrlo malena ili nikakva. 9
Druga opreka je ona izme|u internalizma i eksternalizma u epistemologiji
(vidi poglavlje 5). Ovi se pojmovi koriste na razli~ite na~ine no
moje shva}anje je sljede}e. Internalizam ograni~ava ~imbenike vezane uz
epistemi~ki status na one kojima subjekt ima kognitivni pristup visoke
kakvo}e, a obi~no ih se ozna~ava kao spoznatljive samo mi{ljenjem.
Eksternalizam, s druge strane, ne name}e nikakvo ograni~enje, iako ne
isklju~uje takve ~imbenike. Najva`nija razlika izme|u tih orijentacija ti~e
se odre|enih uvjeta koji vode do istine, a za koje se od subjekta ne mo`e
o~ekivati da ih utvrdi isklju~ivo mi{ljenjem. Sljede}a dva uvjeta su bila
najistaknutija u epistemologiji opa`anja – formiranje vjerovanja mora biti
pouzdano i iskustvo na kojem se temelji vjerovanje mora ukazivati na
istinu. Eksternalisti~ki prikazi epistemologije opa`ajnih vjerovanja mogu
uklju~ivati jedan ili drugi od tih uvjeta. Zapo~et }u s prikazom Freda
Dretskea, koji pripada zadnjoj skupini. 10 On se naro~ito ti~e znanja;
Dretske namjerno ignorira opravdanost.
Kao prvo, Dretskeova epistemologija opa`ajnog vjerovanja temelji se
na izravnom realizmu opa`anja objekta. On tvrdi, i to uspje{no po mom
mi{ljenju, da u sredi{tu opa`anja le`i svijest o objektima koja ni u kojem
slu~aju ne uklju~uje vjerovanje (zaklju~ivanje). On to naziva »ne-epistemi~kim
vi|enjem« i obilje`ava ga kraticom »vidjeti n«. 11 Ovo su uvjeti
koje on postavlja za djeli} vizualne spoznaje (»S vidi da b jest P«).
9 Dodu{e, ~ak i ako se opa`ajno vjerovanje mora temeljiti na nekakvom iskustvu,
mo`e postojati iskustvo koje je prikladno da bude dokaz za vjerovanje koje se ne
temelji na njemu. No ta kombinacija nije dovoljno vjerojatna da bismo se njome
dalje bavili.
10 Fred Dretske, Seeing and Knowing (London: Routledge & Kegan Paul, 1969).
11 Ibid., pogl. 2.
280