Epistemologija

Uvod
se pritom na empirijske metode. Ono {to, me|utim, pokre}e na{e istra-
`ivanje spoznaje jest niz zanimljivih pojmovnih zagonetki, kao {to su one
koje se ti~u uvjeta za opravdano vjerovanje, kao i one {to daju povoda
zamr{enim skepti~kim argumentima. Za bavljenje njima potrebno je pojmovno
razja{njenje tradicionalnog tipa. Osim toga, sugerira Feldman,
naturalisti~ku sklonost pouzdanim i kauzalnim opisima spoznaje pokre}e
upravo ta vrst ne-empirijske analize. Primjerice, definicija spoznaje kao
istinitog i pouzdanog vjerovanja ne usvaja se na temelju empirijskih razmatranja,
ve} zato {to se dr`i da ona na pravi na~in organizira zbiljske i
mogu}e slu~ajeve. Taj na~in analize, koji dospijeva do definicije razmatraju}i
kako se ona nosi sa zbiljskim i mogu}im slu~ajevima, paradigmatski
je slu~aj ne-empirijske metode.
Druga zada}a epistemologije jest ustanovljavanje epistemi~kih na~ela,
odnosno na~ela koja utvr|uju dostatne uvjete za neku vrst pozitivnog
epistemi~kog statusa. Feldman tvrdi da su ovdje posrijedi dvije vrste problema.
Jedna je identifikacija op}enitih nu`nih istina za koje se dr`i da
tuma~e narav uklju~enog svojstva. Druga je identifikacija ograni~enijih
uvjetnih istina vezanih uz to kako mi zbiljski udovoljavamo, odnosno ne
udovoljavamo, op}enitijim nu`nim na~elima. Primjerice, reliabilist u
pogledu opravdanja nu`no tvrdi da je neko vjerovanje opravdano ako je
stvoreno pomo}u pouzdanoga (tj. prema istini usmjerenog) kognitivnog
procesa. To je op}e epistemi~ko na~elo. No reliabilist bi zatim mogao
pobli`e odrediti koji su od na{ih kognitivnih procesa zapravo pouzdani
i time utvrditi ograni~enija na~ela koja bi objasnila kako zapravo dolazimo
do opravdana uvjerenja. Feldman tvrdi da jedino potonja zada}a
iziskuje empirijsko istra`ivanje. U stvari, jednom kad su op}enitija na~ela
utvr|ena, rije~ je o ~isto empirijskom pitanju. Identifikaciju op}enitijih
na~ela valja, me|utim, prepustiti epistemologiji »u naslonja~u«.
Prethodna rasprava mo`e se primijeniti na posljednje pitanje {to ga
razmatra Feldman: odgovaranje na skepti~ke argumente. Tipi~an skepti~ki
argument sadr`i premisu koja utvr|uje nu`ne uvjete spoznaje, zajedno s
premisom koja tvrdi da ne uspijevamo udovoljiti tim uvjetima. Osporavanje
ove potonje iziskuje empirijsko istra`ivanje, budu}i da }e barem djelomi~no
biti stvar empirije da li udovoljavamo ili ne stanovitim uvjetima {to
ih navodi prva premisa. No, osporavanje prve premise zahtijeva ne-empirijsko
istra`ivanje tradicionalnog tipa. Samo taj na~in analize prikladan je za
istra`ivanje nu`nih i dostatnih uvjeta za na{e epistemi~ke pojmove. Feldman
zaklju~uje da neke od tradicionalnih zada}a epistemologije zahtijevaju
17