Epistemologija

10. Opa`ajna spoznaja
spoznaji. 2 Nekim eksternalisti~kim stajali{tima pozabavit }emo se u
odjeljku iv.
Dijelom zbog te relevantnosti, a dijelom i zbog unutarnje zanimljivosti
samog problema, vrijedi se osvrnuti na neke poku{aje odgovaranja
na pitanje (2). Njih se iz prakti~nih razloga dijeli na apriorna i empirijska
dokazivanja. U prvom se slu~aju poku{ava dokazati da je logi~ki ili
konceptualno nemogu}e da opa`ajna vjerovanja ~esto ne budu istinita.
Primjer toga je tvrdnja da se koncepti zamjetljivih vrsta i svojstava sastoje
od »kriterija« (Wittgenstein) ili »uvjeta opravdanja« (Pollock) u
smislu osjetilnog iskustva, tako da je konceptualno nu`no da do`ivjev{i
odre|enu vrstu osjetilnog iskustva osoba prima facie opravdano pretpostavlja
da postoji objekt ili objekti {to posjeduju svojstva, za koja to iskustvo
predstavlja »uvjet potvrde«. 3 Ja }u se pak usredoto~iti na empirijska
dokazivanja.
Ona obi~no zapo~inju pretpostavkom da je nepobitna ~injenica da
su opa`atelji upoznati s prirodom svojih vlastitih opa`ajnih iskustava.
Nakon toga tra`i se neki na~in da se iz te spoznaje izvedu uvjerljivi zaklju~ci
o istinosnom sadr`aju tipi~nih opa`ajnih vjerovanja (na primjer u
mom dvori{tu je crvenda}). No ispitivanje takvog na~ina dokazivanja
pokazuje da izgledi za uspjeh nisu veliki. 4 Obratite najprije pa`nju na
sljede}i jednostavan primjer. Mogli bismo poku{ati konstruirati generaliziraju}u
indukciju iz odnosa vrsta iskustva i izvanjskih ~injenica. Ako je
iskustvo vrste e u mnogim slu~ajevima zdru`eno s izvanjskom navodno
zamjetljivom ~injenicom f, iz toga mo`emo izvesti zaklju~ak da su oni
op}enito povezani te stoga opravdano iz e mo`emo izvesti f. Ali, kao {to
je primijetio Hume i mnogi drugi, takav pristup zapada u sljede}u pote{ko}u.
Da bismo dobili saznanje o pojedinim slu~ajevima takvih
uparivanja, trebali bismo ve} posjedovati opa`ajnu spoznaju o izvanjskim
zamije}enim objektima, a upravo to je upitno.
Ne{to slo`eniji primjer predstavlja tzv. dokaz do najboljeg obja{njenja.
Tvrdi se da postoje razna svojstva na{eg iskustva koja se najbolje mogu
objasniti uobi~ajenom pretpostavkom da jedan od uzroka tog iskustva
2 Za obja{njenje razlike izme|u eksternalizma i internalizma u epistemologiji, vidi
odjeljak iv i Sosin esej u ovom zborniku.
3 Ovim se argumentom ukratko bavim pred kraj odjeljka v.
4 Za op{irnu kritiku apriornih i empirijskih argumenata, vidi William Alston, The
Reliability of Sense Perception (Ithaca: Cornell University Press, 1993).
275