Epistemologija

10. Opa`ajna spoznaja
situaciju, stanje stvari), i (b) koja je priroda i struktura opa`ajnog iskustva
(svijesti). Stajali{ta koja se zauzimaju s obzirom na ta pitanja (naro~ito ovo
potonje) bitno su povezana s epistemolo{kim pitanjima. ^ini se o~itim da
opa`ajno iskustvo igra va`nu ulogu u odre|ivanju epistemi~kog statusa vjerovanja
koja se temelje na njemu. No uloga koju to iskustvo igra zavisi o
tome kakvo je ono. Ukoliko opa`ajno iskustvo shva}amo kao ~isto unutarnje,
kao subjektivno stanje onog koji opa`a, utoliko }e se njegova epistemi~ka
uloga glede vjerovanja o okolini razlikovati od one koju igra ako uklju~uje
neku vrstu izravne svijesti o izvanjskoj stvarnosti. Ponovo, ako je opa`ajno
iskustvo, kao {to je to danas pomodno misliti, u svojoj biti propozicionalno
strukturirano, mogu}e je da ono ve} sadr`i opa`ajna vjerovanja takve vrste
kakvima se ovdje bavimo; u tom slu~aju iskustvu je potrebna epistemi~ka
podr{ka umjesto da, ili uz to {to, ono predstavlja krajnji izvor iste.
(5) O~ito je da op}enita epistemolo{ka orijentacija neke osobe ima
va`an utjecaj na njezinu epistemologiju opa`anja. Ta }e se relevantnost
nametati kroz ~itav esej. No, ovdje }u ostaviti po strani onu granu glavne
podjele u epistemologiji koja se bavi pitanjem je li vjerovanje mogu}e
opravdati na neki drugi na~in osim njegovom povezano{}u s drugim
vjerovanjima. Ve}ina onih koji na to pitanje odgovaraju nije~no, prihva}aju
neku vrstu koherentizma, stajali{ta prema kojem opravdanost pojedinih
vjerovanja zavisi o tome uklapaju li se ona u neki ukupni sustav vjerovanja
ili ne te o tome u kojoj je mjeri taj sustav koherentan. Koherentist
nema nikakve koristi od ideje da se opa`ajna vjerovanja mogu potvrditi
iskustvom dok oni koji usvajaju vi{e »lokalno« gledi{te o opravdanju slobodno
to mogu dopustiti. To razlikovanje u op}oj epistemologiji vrlo je
va`no za epistemologiju opa`anja. ^ini se neospornim da koherentizam
ne mo`e biti ispravan na~in pristupanja problemu opa`anja. Ukoliko
pogledam kroz prozor i vidim da tlo prekriva snijeg, a sve drugo se odvija
na uobi~ajen na~in, utoliko imam vi{e nego dovoljno opravdanje da povjerujem
kako je tlo doista prekriveno snijegom, ~ak i ako to ne pristaje
koherentno u moj sveukupni sustav vjerovanja te ~ak i ako taj sustav ispoljava
vrlo nisku razinu koherentnosti. Stoga }u koherentisti~ke pristupe
isklju~iti iz daljnjeg razmatranja. 1 [Bilje{ka urednika: koherentizmom se
bavi BonJourov esej, sadr`an u ovom zborniku.]
1 Za zanimljiv koherentisti~ki poku{aj bavljenja opa`ajnim vjerovanjem, vidi Laurence
BonJour, The Structure of Empirical Knowledge (Cambridge, MA: Harvard University
Press, 1985), pogl. 6. Za opse`nu kritiku koherentizma, vidi John W. Bender (ur.),
The Current State of the Coherence Theory (Boston: Kluwer, 1989).
273